Magazin
PROCJENA ANALITIČARA

Ivan Krastev: Sljedeći mjeseci bit će najteži u povijesti EU-a
Objavljeno 24. rujna, 2022.

Ugledni bugarski politolog Ivan Krastev šef je Centra za liberalne strategije u Sofiji i stalni suradnik Instituta za humanističke znanosti (IVM) u Beču. U razgovoru za DW, Ivan Krastev kaže kako ne vjeruje da će se rat u Ukrajini ubrzo završiti te upozorava da će financijska kriza, inflacija i cijene energenata "izazvati golema previranja" u Europskoj uniji. Za ovotjedni Magazin, razgovor s Ivanom Krastevim prenosimo u cijelosti.



Deutsche Welle: Gospodine Krastev, ukrajinska vojska trenutačno postiže impresivne vojne uspjehe u kontraofenzivi protiv ruskih trupa u svojoj zemlji. Hoće li se uskoro završiti rat u Ukrajini?

Ivan Krastev: Ratovi proteklih desetljaća nikada se nisu završili, ratna djelovanja u jednom su trenutku jednostavno zamrznuta. To će se vjerojatno dogoditi i u ovom ratu. Bit će primirja, ali pravog mira ne. Čujemo i čitamo da Rusija priprema "referendume o neovisnosti" u područjima pod kontrolom Moskve, što predstavlja de facto aneksiju ovih teritorija. Pod ovim uvjetima mirovni pregovori su nemogući.

MEDIJSKA PROPAGANDA


Ruska propaganda tvrdi da je Rusija odavno pobijedila Ukrajinu. Sada se bore protiv NATO-a koji vodi rat ukrajinskim topovskim mesom. Je li Moskva u pravu?

- U svakom ratu obje strane tvrde da pobjeđuju. Rusija je zaista započela rat kao "specijalnu operaciju", vjerujući da za nekoliko tjedana više neće biti prozapadne Ukrajine. U tom smislu Rusija je već izgubila, jer nije postigla ovaj cilj.

Tvrdnjom da se u Ukrajini zapravo bori protiv Zapada pokušava se odgovoriti na dva pitanja. Prvo, zašto Rusi ubijaju ljude u Ukrajini s kojima su nekada živjeli? I drugo, zašto Rusija nema očekivanu vojnu nadmoć? Jedino objašnjenje koje izgleda uvjerljivo u oba slučaja: Rusija se bori protiv cijelog Zapada. Teza je: Zapad je izdao Rusiju, Rusija je žrtva, a ne agresor.

Čini se da je ovaj stereotip dobre Rusije naspram loše Ukrajine i Zapada široko rasprostranjen. Ruski TV voditelj Vladimir Solovjov nedavno je rekao sljedeće: Da, Rusi nisu najbogatiji narod, nemaju najveći očekivani životni vijek, ali bore se na strani dobra. Misle li tako svi Rusi?

- Predstavljanje Rusa kao "izabranog naroda" koji nastavlja spašavati svijet nije ništa novo. Ono što je novo je, međutim, da ova ideja nema uporište u ruskom društvu. Pojavilo se potrošačko društvo koje je spremno prihvatiti vojne operacije na postsovjetskom prostoru, ali ne i ideju misionarskog samožrtvovanja. Upravo zbog toga ruska vlada pokušava zaštititi stanovnike u velikim gradovima od onoga što se događa u ratu. U Moskvi ili u Sankt Peterburgu jedva da možete vidjeti zloglasni Z simbol.

Znači li to da sankcije utječu na rusko stanovništvo?

- One će svakako imati efekta srednjoročno, ali do sada nisu imale veći utjecaj na svakodnevni život običnih Rusa. Pogođeni su samo urbana srednja klasa i poslovna elita, odnosno oko deset milijuna Rusa koji su navikli putovati u inozemstvo. Ovo je postalo mnogo kompliciranije. Osim toga, kada su u inozemstvu, tamo ih sada gledaju sa nevjericom. Oni su pravi gubitnici u ovom ratu na ruskoj strani.

AMERIČKI IZBORI


A tko je pobjednik? Još jedan moskovski propagandni stereotip tvrdi da su jedini pobjednici SAD. Ima li tu istine?

- Da, ruska propaganda neumorno tvrdi da su sve što se događa u svijetu izazvale Sjedinjene Države i da rezultira dobitkom za SAD. U stvarnosti, međutim, gospodarska šteta izazvana ovim ratom mnogo se bolnije osjeća u Europi nego u SAD-u. Istodobno, Europa je također bolno osjetila svoju ovisnost o Sjedinjenim Državama. Paradoksalno, malo tko je više pridonio ovoj rastućoj ovisnosti od predsjednika Putina. Tvrdeći da SAD profitira od rata, Moskva pokušava zabiti klin razdora između Bruxellesa i Washingtona. Ruska propaganda to stalno ponavlja: ​​cijene nafte i plina u EU-u rastu, ali SAD nisu pogođene, one prodaju svoj ukapljeni plin.

SAD također prodaje svoje oružje?

- U slučaju Ukrajine, prije bi se moglo reći da se oružje poklanja. Da, američko oružje i SAD zaista su ključni faktor u ovom ratu. Međutim, ruski narativ pokušava reinterpretirati cijelu stvar: SAD nisu samo umiješane, one su također htjele i pokrenule rat. Ali ova priča nije nimalo uvjerljiva. Jer prije napada Rusije, SAD su bile strateški fokusirane na Kinu i učinile su sve da spriječe ovaj rat.

Kako će rat utjecati na sljedeće predsjedničke izbore u SAD-u?

- Amerika je dramatično podijeljena u mnogim aspektima, a Ukrajina nikako nije u fokusu javne rasprave. Izbori za Senat i Kongres u studenome će biti odlučujući. Do prije dva mjeseca činilo se da će demokrati izgubiti oba doma parlamenta. To bi masovno ojačalo pozicije Donalda Trumpa. Može se zamisliti da sljedeći predsjednik Trump s radošću tvrdi da je rat u Ukrajini bio - Bidenov rat. Ali, ako demokrati zadrže kontrolu nad Senatom i Kongresom, pitanje za republikance bit će: je li Trump pravi kandidat?

NUKLEARNA OPASNOST


Uvijek iznova govori se da su SAD i Rusija na rubu nuklearnog rata. Biste li se složili s tom tvrdnjom?

- Opasnost postoji, ali trenutačno nije toliko ozbiljna. Jer, jedino na čemu Rusi i Amerikanci trenutačno zajedno rade jest sprječavanje nuklearne eskalacije. Ali, veliki rizik predstavljaju ukrajinske nuklearne elektrane. Borbe se vode opasno blizu objekata, jedna jedina pogreška može dovesti do dramatičnog razvoja događaja. Upotreba nuklearnog oružja postaje vjerojatnija samo u slučaju golemog vojnog uspjeha Ukrajine. Ili ako Kijev pokuša povratiti Krim.

Hoće li Moskva rat izvoziti u druge zemlje, Moldaviju, ili u baltičke države?

- To ovisi od tijeku rata u Ukrajini. U ovom trenutku Rusija pokušava izbjeći široku mobilizaciju. Moskva ni pod kojim uvjetima ne želi slati sinove urbane srednje klase na front. U ovisnosti od toga kako se stvari odvijaju u Ukrajini, Rusija bi zapravo mogla napasti Moldaviju, ali ne i baltičke države. One su članice NATO-a i ako bi ih napala onda bi to bio sasvim drugačiji rat. (D.J.)
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Omogućiti globalnu sigurnost opskrbe hranom i energijom

2

RAZGOVOR: VELIMIR SRIĆA

Ponekad je bolja gorka istina nego lažna nada

3

RAZGOVOR: MARKO TOMLJANOVIĆ

Nismo imuni na globalne gospodarske šokove