Novosti
NOVI PODATCI O HRVATSKOM STANOVNIŠTVU

Popis 2021: Više Hrvata, manje Srba; manje vjernika, više ateista
Objavljeno 23. rujna, 2022.
Podatci pokazuju da je udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva 91,63, a Srba 3,20 posto

Kao što su prvi rezultati popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine pokazali da je broj stanovnika u odnosu prema popisu iz 2011. godine manji 9,64 posto, odnosno 413.056 osoba, posljednji podatci o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti te etničkim i kulturalnim obilježjima, koje je Državni zavod za statistiku objavio u četvrtak, pokazuju daljnji zabrinjavajući nastavak depopulacije.



Žena 51,83 posto


Danas u Hrvatskoj žive 3.871.833 stanovnika, od čega 1.865.129 muškaraca, ili 48,17 posto, te 2.006.704 žene, odnosno 51,83 posto. Na području Osječko-baranjske županije živi 124.201 muškarac i 133.825 žena, što je u odnosu prema popisu iz 2011. manje za 22.690 muškaraca i 24.316 žena. U Osijeku u odnosu prema 2011. živi 5397 manje muškaraca i 6338 manje žena, odnosno podatci govore kako u najvećem slavonskom gradu žive 51.353 žene i 44.960 muškaraca.

Broj stanovnika smanjen je u svim županijama, no najveći pad zabilježila je Vukovarsko-srijemska, iz koje je otišla petina stanovništva. Među pet županija s najvećim gubitkom broja stanovnika su još tri slavonske županije - Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska županija, a Sisačko-moslavačka županija je s padom od 19,04 posto druga po broju izgubljenih stanovnika. Podatci DZS-a pokazuju da udio stanovništva u dobi do 14 godina starosti iznosi 14,27 posto, a stanovništva u dobi od 65 i više godina je 22,45 posto. Na popisu iz 2011. bilo je 15,2 posto mladih do 14 godina, a 17,7 posto onih od 65 i više godina. Po dobi stanovništva OBŽ ima 18,72 posto mladih do 20 godina, 51,1 posto onih između 20 i 60 godina te 30,2 posto osoba iznad 60 godina. Ima 183 osobe u dobi između 90 i 95 godina te 163 osobe s 95 i više godina. U Osijeku je situacija slična, 30 posto je starijih od 60 godina, 52,4 posto su oni između 20 i 60, a 18 posto je mladih do 20 godina. U Osijeku ima 70 osoba od 95 godina i starijih, a 385 između 90 i 95 godina starosti.

Dražen Živić, pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, komentirajući objavljene podatke, kaže da oni nisu neočekivani. "Već kod prve objave rezultata imali smo prilike vidjeti u kojem se pravcu kreću demografska slika i dinamika. Ovo pokazuje nastavak depopulacije u Hrvatskoj i jasno je da, ako imamo depopulaciju ukupnog stanovništva, mora doći i do depopulacije i u pojedinim segmentima. Osim kod dobne i spolne strukture, uznapredovali je proces demografskog starenja kao posljedica niskog nataliteta, smanjivanja udjela broja mladih. To sve ubrzava ostarjelost hrvatskog stanovništva, koja je sada već u tolikoj mjeri zabrinjavajuća da se postavlja pitanje imamo li vlastitih demografskih resursa, odnosno potencijala da bismo kroz primjenu određenih mjera populacijske politike, prije svega pronatalitetne, uopće mogli što učiniti", tvrdi Živić. Naglašava da se pokazalo kako su na to demografi upozoravali godinama i desetljećima.

"Ovi podatci za nas nisu nikakvo iznenađenje, a ovi novi pokazuju da je depopulacija još intenzivnija nego što su to pokazivali prvi podatci DZS-a o popisu stanovništva u Hrvatskoj 2021. Hrvatska se demografski prazni. Vidimo da je bolje tek na obalnom području i u okolici velikih gradova, no i to je upitno jer sigurno da u priobalju ima i fiktivnog popisivanja", zaključuje Živić, dodajući kako to nije ništa novo, ništa iznenađujuće, ali je zabrinjavajuće za učinkovito i održivo funkcioniranje države i svih njezinih sustava.

Vukovar kao 1948.


Rezultati popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, Srba je 3,20 posto, Bošnjaka 0,62 posto, Roma 0,46 posto, Talijana 0,36 posto i Albanaca 0,36 posto, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30 posto. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33 posto, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58 posto.

U Osječko-baranjskoj županiji je 88,1 posto Hrvata i šest posto pripadnika srpske nacionalne manjine, što je 1,76 posto manje Srba u odnosu prema 2011. Srba je u Osijeku 4,35 posto, što je gotovo dva posto manje nego 2011., kada je ih je bilo 6,25 posto. U Vukovarsko-srijemskoj županiji 2011. godine živjelo je 15,5 posto pripadnika srpske nacionalne manjine, a u gradu Vukovaru 34,87 posto, dok je prema podatcima najnovijeg popisa stanovništva Srba u VSŽ-u 13,49 posto, a u Vukovaru 29,73 posto.

Treba podsjetiti da je prema popisu iz 1991. godine u Hrvatskoj bilo 12,2 posto pripadnika srpske nacionalne manjine, dva desetljeća poslije, 2011. godine, 4,4 posto, a sada je 3,2 posto.

Demograf Živić ističe kako je u općem demografskom padu uobičajeno da najviše demografski stradaju oni malobrojniji, dok većinsko stanovništvo prođe bolje. Tvrdi da se mogao očekivati porast udjela Hrvata u Vukovaru, kojih je u gradu na Dunavu registrirano 63,02 posto, što je na razini stanja iz 1948. godine, kada je u Vukovaru bio najveći udjel Hrvata u stanovništvu. "Očekivan je i pad udjela Srba, ali ne tako intenzivan. To je posljedica opće depopulacije, iako tu ima i segment koji se odnosi na to što je popis stanovništva dijelom proveden elektroničkim putem. Očito je da kampanja koju je srpska manjinska zajednica vodila na cijelom području Hrvatske prije popisa nije pridonijela većem izjašnjavanju elektroničkim putem", poručio je Živić.

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je u Hrvatskoj 78,97 posto, pravoslavaca 3,32 posto, muslimana 1,32 posto, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71 posto, a 1,72 posto osoba nije se željelo izjasniti na pitanje o vjeri. U OBŽ-u je 81,27 posto katolika, dok tri posto stanovnika županije nisu vjernici ili su ateisti. Agnostika i skeptika u OBŽ-u je 1,04 posto, a u Osijeku ih je 1,92 posto. I u Osijeku je vidljiv trend rasta osoba koje nisu vjernici ili su ateisti dok je katolika 78,62 posto.

Hrvatski je materinski jezik za 95,25 posto osoba, a 1,16 posto osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od jedan posto.

Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24 posto ima hrvatsko državljanstvo, a stranih je državljana 0,74 posto, ili 28 784.

Tomislav Prusina
ODGOVORNO SUOČAVANJE S POKAZATELJIMA
Glasnogovornik Hrvatske biskupske konferencije (HBK) Zvonimir Ancić komentirao je Hini rezultate popisa stanovništva napomenuvši kako se, kad je riječ o padu broja katolika, radi o ozbiljnim pokazateljima s kojima se treba odgovorno suočiti. Novi podatci iz popisa stanovništva 2021. godine pokazuju znatan pad broja katolika, kojih je 639.408 manje nego 2011. godine. Ancić je dodao kako treba vidjeti koji su razlozi takvoga trenda, koji je prisutan i na globalnoj razini, pa u tome “Hrvatska nije otok”. Naglasio je da novi rezultati popisa stanovništva donose veliku količinu podataka, pa je za njihovu ozbiljniju analizu potrebno vremena. Ono što na prvu upada u oči jest nekoliko podataka koji upućuju na znatne promjene u proteklih deset godina, prije svega je broj stanovnika smanjen za gotovo 10 posto, a u svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika. Ancić pritom ocjenjuje kako je “vrlo ozbiljan podatak” da udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi nešto malo više od 14 posto, a u dobi od 65 i više godina oko 22,5 posto.

Dražen Živić pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar

Uznapredovao je proces demografskog starenja, smanjivanja udjela broja mladih. Ostarjelost hrvatskog stanovništva sada je već u tolikoj mjeri zabrinjavajuća da se postavlja pitanje imamo li vlastitih demografskih resursa.

Ispod trećine

U Vukovaru je prema rezultatima popisa stanovništva za 2021. broj Srba pao ispod 30 posto, što znači da njihova nacionalna manjina u tom gradu više ne ostvaruje pravo na ravnopravnu službenu uporaba jezika i pisma. Popis iz 2021. godine pokazao je kako u Vukovaru ukupno živi 23.175 stanovnika, među kojima je 14.605 Hrvata, ili 63,02 posto, i 6890 Srba, ili 29,73 posto. Prema popisu iz 2011. u tom je gradu živjelo 34,87 posto Srba. Naime, prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina iz 2002. ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje se na području jedinice lokalne samouprave kada pripadnici pojedine manjine čine najmanje trećinu stanovnika takve jedinice.

Iseljavanje

Vukovarski saborski zastupnik Nikola Mažar (HDZ) kazao je da je popis pokazao da se iseljava iz svih područja Hrvatske, pa tako i iz Vukovara. “Iseljavanje ne poznaje ni vjeru, ni naciju, ni spol, i ovo su posljedice iseljavanja”, ustvrdio je te dodao: “Pred svima nama je da vidimo što možemo učiniti da se te brojke poprave i da se ljudi vrate u mjesta iz kojih su otišli i zaustavi iseljavanje.” Što se tiče broja pripadnika srpske nacionalne manjine u Vukovaru, kazao je Mažar, HDZ će se ponašati sukladno pozitivnim propisima RH, prije svega mislim na Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina. Prava koja su vezana uz postotak koristit će se sukladno Zakonu i popisu stanovništva, najavio je.

SDSS: Očitovanje nakon analize

Potpredsjednica Vlade i SDSS-a Anja Šimpraga izjavila je novinarima da će se o rezultatima popisa stanovništva za 2021., koji je pokazao da je u Vukovaru pao broj Srba ispod jedne trećine, očitovati nakon što analiziraju sve podatke. “Ako smo ispod 33 posto u gradu Vukovaru, to bi značilo da nemamo pravo na dvojezičnost, ali kad bih ja bila gradonačelnica i postupala onako ljudski, stečena prava ne bih branila”, rekla je Šimpraga novinarima. Naglasila je da ono što trebaju nastaviti jest da u kulturi dijaloga poštujemo nacionalne manjine i da ih integriramo u hrvatsko društvo, ali bez asimilacije. Šimpraga je u prvoj reakciji nakon objave rezultata poručila da je odgovornost svih da osiguraju što bolje uvjete za sve, ne samo za pripadnike srpske nego i drugih nacionalnih manjina. H

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

UKIDANJE GRANIČNIH KONTROLA - PRVO ŠIRENJE NAKON DESET GODINA

Jednoglasna odluka:
Hrvatska od 1. siječnja
u šengenskom prostoru

2

JEDNOGLASNA ODLUKA NA SASTANKU MINISTARA UNUTARNJIH POSLOVA DRŽAVA ČLANICA

Hrvatska od Nove godine
u šengenskom prostoru

3

OTVARANJE VRATA ŠENGENSKOG PROSTORA

Hrvatska mnogo napravila, kriteriji zahtjevniji nego za bilo koga dosad