Prvi pozivi u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2021. do 2027., kojim je Hrvatskoj na raspolaganju devet milijardi eura sredstava kohezijske politike, bit će raspisani do kraja ove, a prijave će krenuti početkom 2023. godine, izvijestila je ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Tramišak.

Sljedeći četvrtak ministrica Tramišak i povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira u Zagrebu svečano će potpisati Sporazum o partnerstvu između Europske komisije i RH za razdoblje 2021. - 2027., strateški dokument za programiranje ulaganja iz fondova EU-a. Komisija ga je odobrila 24. kolovoza. Kako ističe Tramišak, zbog prilagodbe ulasku Hrvatske u eurozonu svi će pozivi biti spremni za prijave s vrijednostima izraženima u eurima. Sredstva iz nove omotnice moći će se koristiti do 2030. godine. U novom razdoblju Hrvatskoj su zapravo na raspolaganju 14,4 milijarde eura, no za razliku od prethodne financijske perspektive, u novoj su sredstva za program ruralnog razvoja, što je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede, izdvojena, pa stoga govorimo o devet milijardi eura, pojasnila je Tramišak. Od tih devet milijardi eura, 2,56 milijardi eura namijenjeno je "ublažavanju klimatskih promjena", 2,5 milijardi za "radna mjesta i jednakost", 1,74 milijarde uložit će se u "inovativno i pametno gospodarstvo", a 1,34 milijarde eura je za "promet".

Povlačenje kohezijskih sredstava temelji se na četiri programa, od kojeg su dva na upravljanju u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU-a - program Konkurentnost i kohezija (PKK), vrijedan 5,2 milijarde eura te Integrirani teritorijalni program (ITP), "težak" 1,57 milijardi eura. Tu je još i program Učinkoviti ljudski potencijali, za korištenje Europskog socijalnog fonda, vrijedan gotovo dvije milijarde eura, koji je u nadležnosti Ministarstva rada te program za ribarstvo i akvakulturu, kojim upravlja Ministarstvo poljoprivrede, a vrijednost mu je 244 milijuna eura.

Program Konkurentnost i kohezija ima šest prioriteta, a cilj je prvog prioriteta, vrijednosti 1,2 milijarde eura, jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije. Drugi prioritet, "težak" 51,8 milijuna eura, proklamira jačanje digitalne povezivosti, što podrazumijeva nastavak ulaganja u širokopojasne agregacijske mreže. Trećim prioritetom, od 2,1 milijardu eura, poticat će se energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije, prilagodba na klimatske promjene, zaštita okoliša i održivost resursa. Četvrti prioritet, vrijednosti 213,4 milijuna eura, obuhvaća razvoj održive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo, a između ostalog uključuje ulaganja u infrastrukturu za električna vozila te biciklističke staze. Peti prioritet, "težak" 1,01 milijardu eura, zagovara razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti, pa tako podrazumijeva i ulaganja u razvoj Transeuropske transportne mreže (TEN-T) u području cesta i željeznica.

Naposljetku, šesti prioritet, iznosa 648,4 milijuna eura, zagovara ulaganja u jačanje zdravstvenog sustava, promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja. H