Ruski predsjednik Vladimir Putin zaprijetio je u srijedu zapadnim zemljama "svim raspoloživim sredstvima" ugroze li Rusiju. Putin je objavio prvu djelomičnu mobilizaciju od Drugog svjetskog rata, rekavši da su potrebne dodatne snage za pobjedu u ratu protiv Ukrajine i njezinih zapadnih pomagača. Ministar obrane Sergej Šojgu objavio je da je u tom ratu dosad poginulo 5397 ruskih vojnika, što je prva svježa službena informacija o broju ruskih žrtava u gotovo pola godine. Ministar odbacuje procjene Kijeva i Zapada da je Rusija pretrpjela teške gubitke i tvrdi da se 90 posto ranjenih ruskih vojnika vratilo na bojište. Pentagon je objavio u kolovozu da je između 70.000 i 80.000 ruskih vojnika ubijeno ili ranjeno u Ukrajini.

Šojgu kaže da Rusija ima 25 milijuna potencijalnih boraca na raspolaganju. Odluka o djelomičnoj mobilizaciji zasad se odnosi samo na rezerviste s ranijim vojnim iskustvom. Šojgu je objasnio da se to odnosi na oko 300.000 ljudi. Oni će prije odlaska u Ukrajinu proći dodatnu obuku. Mobilizacija bi trebala pomoći "konsolidaciji" područja koja je Rusija zauzela u Ukrajini, tvrde ruski dužnosnici.

Putin je u obraćanju naciji ponovno zaprijetio Zapadu. "Ako teritorijalni integritet naše zemlje bude u opasnosti, mi ćemo odgovoriti svime čime raspolažemo da zaštitimo Rusiju i naš narod. To nije blef", kazao je ruski predsjednik. Ustvrdio je, ne navodeći dokaze, da Zapad kuje zavjeru s namjerom da uništi Rusiju koristeći se "nuklearnim ucjenama". Optužio je Sjedinjene Države, EU i Britaniju da potiču Ukrajinu da nastavi rat. "Ta agresivna proturuska politike prešla je sve granice", rekao je Putin. "Ne blefiram, a svi koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem trebaju znati da se ono može usmjeriti i prema njima". U biti, Putin igra na kartu da će rast rizika od izravnog sukoba Rusije i NATO-a, koraku prema trećem svjetskom ratu, dovesti do toga da Zapad prvi "trepne" u svojoj podršci Ukrajini, što se dosad nije dogodilo.

Ruska mobilizacija bila je predvidljiv korak koji će se pokazati krajnje nepopularnim i pokazuje da se rat ne odvija prema planu Moskve, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak, a zapadni dužnosnici smatraju da prijetnje ruskog predsjednika predstavljaju zabrinjavajuću eskalaciju. "Djelomična mobilizacija, koju je naredila Rusija, daljnja je eskalacija sukoba u Ukrajini na koju njemačka vlada razmatra svoj odgovor", rekao je njemački vicekancelar Robert Habeck. Dodao je da je to "još jedan loš i pogrešan korak Rusije, o kojemu ćemo, naravno, razgovarati i politički se konzultirati o tome kako odgovoriti". Govor ruskog predsjednika bio je zabrinjavajuća eskalacija i prijetnje koje je uputio moraju se ozbiljno shvatiti, rekla je britanska podtajnica vanjskih poslova Gillian Keegan za Sky News. "To je jezivo... To je ozbiljna prijetnja, ali prijetnja koja je već bila upućena", rekla je za BBC. "Cjelokupno obraćanje bile su nove Putinove laži, bilo je to ponovno pisanje povijesti", rekla je Keegan.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da Kina poziva sve strane da se posvete dijalogu i konzultacijama i pronađu način da odgovore na sigurnosna pitanja svih strana.



Putin je u govoru eksplicitno podržao referendum u dijelovima Ukrajine koji su pod ruskom kontrolom, što je prvi korak u mogućoj aneksiji još jednog dijela Ukrajine, ovaj put otprilike veličine Mađarske.

Takozvane narodne republike Doneck i Luhansk, koje je Putin priznao kao neovisne države prije invazije, uskoro planiraju plebiscit o priključenju Rusiji. "Mi ćemo podržati njihovu odluku, većine stanovnika Donecka, Luhanska, Zaporižje i Hersona", kazao je Putin: "Nemamo ih pravo pustiti na milost i nemilost njihovim napadačima i ignorirati njihovu želju da sami odlučuju o svojoj sudbini." Ta izjava utire put za pripojenje oko 15 posto ukrajinskog teritorija. Formalnom aneksijom Putin si stvara preduvjet za korištenje nuklearnog oružja jer po ruskoj doktrini ima pravo odgovoriti nuklearnim oružjem čak i ako se Rusiji zaprijeti konvencionalnim.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u intervjuu za Reuters da ruska mobilizacija nije iznenađenje, ali i da će eskalirati sukob. Stoltenberg je rekao kako Putinovi potezi dokazuju "da se rat ne odvija po njegovim planovima", da su ruske postrojbe loše opremljene, da zapovjedništvo i kontrola nisu dobri i da je očito da se ruski predsjednik "jako preračunao". "Pobrinut ćemo se da u Moskvi ne bude nesporazuma u pogledu toga kako ćemo točno reagirati. Naravno da to ovisi o tome kakva će biti situacija ili kakvo će oružje upotrijebiti. Najvažnije je spriječiti da se to dogodi i zato smo tako jasni u svojem komuniciranju s Rusijom o nezapamćenim posljedicama", rekao je Stoltenberg referirajući se na moguće rusko korištenje nuklearnog oružja. Stoltenberg je rekao da se NATO "neće upuštati u istu takvu vrstu nepromišljene i opasne nuklearne retorike kao predsjednik Putin" jer ne želi sukob s Rusijom nego samo pokušava zaštititi Ukrajinu i spriječiti eskalaciju sukoba. "Taj govor je eskalacija, ali također nije iznenađenje", rekao je Stoltenberg: "Prema tome, spremni smo. Ostat ćemo mirni i nastaviti pomagati Ukrajini. Govor predsjednika Putina dokazuje da se rat ne odvija po njegovim planovima. On se jako preračunao."

Putin je govor održao nakon sve većih poraza ruskih snaga na bojišnici. Ukrajinci su protuofenzivom otjerali Ruse iz područja koja su osvojili na sjeveroistoku zemlje, a oni i na jugu imaju problema. "Teško je vidjeti rješenje u kratkom roku, sve dok Rusija ne prihvaća Ukrajinu kao suverenu, neovisnu državu", rekao je Stoltenberg. "Stoga se bojim da je jedini način da se okonča ovaj rat da se dokaže da predsjednik Putin neće pobijediti na bojišnici. Kada on to shvati, morat će sjesti i pregovarati o razumnom dogovoru s Ukrajinom."