Ekonomija
NAGLI RAST CIJENA ENERGENATA

Cjenovni šok pokrenuo je val stečajeva u Njemačkoj
Objavljeno 22. rujna, 2022.
Nagli rast cijena energije otjerao je u kolovozu u stečaj nekoliko stotina kompanija u Njemačkoj, upozorio je ekonomski institut IWH, a banke očekuju znatno veći iznos nenaplativih kredita u idućoj godini. Zahtjev za stečaj podnijelo je u kolovozu 718 kompanija, četvrtinu više nego lani, a institut procjenjuje da će jednaka stopa rasta biti zabilježena i u rujnu. U listopadu bi se mogla popeti i na 33 posto, usporedimo li broj stečajeva s istim razdobljem prošle godine, procjenjuju u institutu. "Nakon dugog razdoblja malenih brojki o kompanijama u stečaju, trend se stubokom promijenio", izjavio je Steffen Mueller iz IWH-a. Njemačko poslovno udruženje BDI upozorilo je na "veliku recesiju". U istraživanju koje je provelo među 593 poduzeća više od trećine njih navelo je da im zbog visokih cijena energije prijeti propast. U veljači, kada je počeo rat u Ukrajini, takvu je ocjenu iznijelo njih 23 posto. Industrijska grupa VKU također je iskazala zabrinutost upozorivši da lokalnim komunalnim poduzećima prijeti nelikvidnost zbog visokih cijena energije i potencijalnih problema kupaca s plaćanjem. Čelnik udruge kemijske industrije VCI u utorak je upozorio da bi sve skuplja energija mogla ozbiljno ugroziti konkurentnost Njemačke. "Korak od vodeće svjetske industrijske nacije do muzeja industrije nikada nije bio tako malen", izjavio je za Reuters šef VCI-ja Wolfgang Grosse Entrup.
Anketa vodećih kreditnih institucija u kolovozu pokazala je da će nenaplativi krediti u Njemačkoj iduće godine porasti na 37,6 milijardi eura, s ovogodišnjih 31,9 milijardi. "Naši korporativni klijenti nisu iskusili val stečajeva tijekom pandemije", rekao je Helmut Schleweis, predsjednik njemačke udruge štedionica, na nedavnoj bankarskoj konferenciji. "Danas se, međutim, to više ne može isključiti, samo što se razmjeri (stečajeva) još ne mogu kvantificirati", istaknuo je. Christoph Schalast, profesor na Frankfurtskoj školi za financije i menadžment, rekao je da nenaplativi zajmovi nisu znatnije porasli tijekom pandemije jer je država pomagla tvrtkama programima potpore. "No situacija se stubokom promijenila. Sada imamo i druge čimbenike, kao što su inflacija, poremećaji u lancima opskrbe, rat u Ukrajini i porast kamata", rekao je. Neki stručnjaci upozoravaju pak da iz brojki koje pokazuju rast broja stečajeva ne treba izvlačiti pogrešne zaključke. One sada možda izgledaju loše zato što su umjetno smanjene tijekom pandemije, u 2020. i 2021., kada je vlada podupirala posrnule tvrtke državnom pomoći i suspendirala zakon koji ih obvezuje na podnošenje zahtjeva za proglašenje insolventnosti, tumače.H
Neki stručnjaci upozoravaju pak da iz broja stečajeva ne treba izvlačiti pogrešne zaključke