Saborski zastupnik HDZ-a Damir Habijan ocijenio je u utorak ponašanje hrvatskih članova Uprave Ine koji ne žele dobrovoljno otići neprihvatljivim. "Odgovornost definitivno postoji, mislim da je to jasno i mislim da je ovakvo ponašanje neprihvatljivo, ali ima pravnih načina da u ovom slučaju, ako dobrovoljno ne žele otići, ostanu bez otpremnine", izjavio je Habijan u Saboru.

Nedopustivim je ocijenio i što se hrvatski članovi Uprave do sada nisu uopće oglasili o slučaju Ine. Poziv premijera Andreja Plenkovića svim članovima Uprave bio je vrlo jasan od prvoga dana, odgovornost je na njima i očekuje se njihova ostavka, istaknuo je HDZ-ov zastupnik. Na novinarski upit o kojim pravnim načinima je riječ, Habijan je kazao kako Nadzorni odbor očito ima rješenja da se izbjegne isplata otpremnina. Kada je riječ o najavama saborske oporbe da će predložiti osnivanje istražnog povjerenstva o Ini, Habijan kaže da prvo treba vidjeti sadržaj takvog prijedloga kao i da treba imati na umu da je riječ o kompaniji koja je u većinskom vlasništvu mađarskog Mola. Podsjeća i na Zakon o istražnim povjerenstvima koji jasno kaže da se istražna povjerenstva ne mogu osnivati o predmetima u kojima već teče kazneni postupak. O javnom saslušanju bivših i sadašnjih članova Uprave i Nadzornog odbora Ine kao i ministra gospodarstva na saborskom Antikorupcijskom vijeću, što najavljuje da će tražiti predsjednik tog vijeća Nikola Grmoja (Most), Habijan kaže kako ne bi bilo dobro da se ponovi situacija kao s glavnom državom odvjetnicom Zlatom Hrvoj Šipek. "Tada je bilo potpuno nejasno o čemu mi raspravljamo i nije donesen nikakav zaključak", istaknuo je Habijan te postavio i pitanje ovlasti Antikorupcijskog vijeća jer je Ina kompanija u većinskom vlasništvu multinacionalne kompanije iz druge države.

Iz Vlade su u utorak najoštrije odbacili i zlonamjernim laganjem nazvali pisanje Nacionala da je premijer Andrej Plenković "naredio izvoz nafte iz Hrvatske u Mađarsku". O samom Memorandumu o razumijevanju između Ine i Janafa više puta je u javnosti govorio ministar Tomislav Ćorić tijekom svog mandata, dodali su. Tjednik piše o izdaji strateških energetskih interesa hrvatske države u čijem je središtu izravno premijer Plenković koji je, kako se navodi, osobno početkom kolovoza 2018. na tajnom sastanku u svom kabinetu zapovjedio tadašnjem ministru energetike Ćoriću da provede u djelo zatvaranje Inine rafinerije nafte u Sisku te da omogući izvoz hrvatske nafte na preradu u Mađarsku. "Vlada i ne može izravno odlučivati o naftnom poslovanju Ine, već se radi o odlukama upravljačkih tijela kompanije, a ističemo da se radi o upravljačkom modelu koji je ova vlada kao drugi najveći dioničar Ine naslijedila i zatekla", poručuju iz Banskih dvora. Naglašavaju da je Vlada "uložila značajne napore kako bi se unaprijedilo i ojačalo rafinerijsko poslovanje Ine, posebice inzistirajući na modernizaciji riječke rafinerije kroz provedbu projekta obrade teških ostataka, čiji ukupan iznos investicije iznosi oko četiri milijarde kuna". Početak rada moderniziranog postrojenja očekuje se početkom 2024., ističu iz Vlade.

Saborska oporba ponovno je sasula paljbu na Vladu zbog afere Ina iz koje se pokušalo izvući milijardu kuna, uz ocjenu da je Ina jedan od iskonskih grijeha HDZ-a. "Slučaj Ina i odustajanje jednog člana od imenovanja u novu Upravu sada već pokazuje Vladinu epsku nesposobnost u izboru kadrova i epsku sposobnost za sudjelovanje u korupcijskim aferama kadrova koje je izabrala Plenkovićeva vlada", izjavio je Arsen Bauk (SDP). Dodaje da bi slučaj Ine bio idealna tema za istražno povjerenstvo jer još nije otvoren postupak, a ima se puno toga za pitati i odgovoriti. Nikola Grmoja (Most) smatra da ova vlada vodi ne samo korumpiranu nego i veleizdajničku politiku, što pokazuje i slučaj zatvaranja sisačke rafinerije. Most će podržati osnivanje istražnog povjerenstva za Inu, ali za to je potrebno 76 ruku.