Izložba "Jeruzalem - glavni grad Izraela" otvorena je u kazališnoj kavani u Belišću u sklopu Mjeseca židovske kulture, u organizaciji Grada Belišća, Veleposlanstva Države Izrael u Republici Hrvatskoj, Židovske općine Osijek i Centra za kulturu Sigmund Romberg.

Na otvorenje su došle predstavnice Veleposlanstva Države Izrael u Republici Hrvatskoj - konzulica Hadas Dolev, pomoćnica veleposlanika Plamenka Godić Šprišić i pomoćnica za kulturu Iva Stipanov; predstavnici Grada Belišća - zamjenica gradonačelnika Ljerka Vučković, pročelnik Domagoj Varžić i pročelnica upravnog odjela za društvene djelatnosti Antonija Andrašek Barić; glavni rabin Hrvatske Luciano Moše Prelević i predstavnici Židovske općine Osijek, na čelu s predsjednikom Damirom Lajošem. Izložena je 31 fotografija nekoliko autora: Noama Chena, izraelskog ministarstva turizma, mons. Nedjeljka Pintarića, Rahela Jaskowa, Joela i Meira Naamata. U glazbenom dijelu programa nastupile su Valentina i Vjekoslav Pavlović. Fotografije su poticaj da se posjete Izrael i Jeruzalem, što je jedinstven životni doživljaj.

Jeruzalem je smješten na visoravni u judejskim brdima između Sredozemnoga i Mrtvog mora, jedan je od najstarijih gradova na svijetu. Tri velike monoteističke religije - judaizam, kršćanstvo i islam - smatraju Jeruzalem svetim gradom. Tijekom svoje duge povijesti Jeruzalem je bio razrušen bar dvaput, opsjednut 23 puta, napadnut 52 puta i osvojen 44 puta. Najstariji dio grada naseljen je u 4. tisućljeću pr. n. e. Zidine oko Jeruzalema sagrađene su za vrijeme vladavine Sulejmana Veličanstvenog 1538. Danas te zidine omeđuju Stari grad, koji je tradicionalno podijeljen na četiri dijela koji su od ranoga 19. stoljeća poznati kao Armenska, Kršćanska, Židovska i Muslimanska četvrt. U njemu se nalaze mnoga mjesta od vjerske važnosti, među njima Brdo Hrama sa Zapadnim zidom, crkva Svetoga groba i džamija Al Aksa. Moderni Jeruzalem izrastao je oko grada unutar zidina. Mozaik je kultura i nacionalnosti, ljudi i četvrti, starog i novog te zajednica suprotnosti s jedinstvenim karakterom. Rast Jeruzalema, danas najvećega izraelskog grada, zamaglio je tradicionalnu homogenost njegovih četvrti. Pa ipak, većina njih još uvijek ima neke od posebnosti koje su ih obilježavale u prošlosti. T.Kvorka