Objavljeno 21. rujna, 2022.
Kruh je ipak i dalje jeftiniji nego u Sloveniji, gdje stoji više od 20 kuna
Cijena kruha u kolovozu ove godine bila je 31 posto viša nego u istom mjesecu lani, pa je Hrvatska pri samom vrhu zemalja članica Europske unije po rastu cijena te osnovne namirnice, pokazuju podatci Eurostata, europskog statističkog ureda.
Mađarska rekorder
Cijene kruha u EU-u u kolovozu su zbog rata u Ukrajini porasle za prosječno 18 posto, najviše otkada taj statistički ured objavljuje podatke. U kolovozu ove godine prosječna cijena kruha u EU-u bila je viša tri posto od cijene u istom mjesecu lani. Rusija i Ukrajina veliki su izvoznici žitarica, čiji je izvoz omela blokada luka na Crnom moru. Rusija je, pak, izgubila pristup lukama na Baltičkom moru preko kojih je izvozila amonijak, ključni sastojak za proizvodnju dušičnih gnojiva. To je potaknulo snažan rast cijena žitarica na svjetskim tržištima, koji se osjetio i u Uniji. Najviše je kruh u odnosu prema lanjskom kolovozu poskupio u Mađarskoj, za čak 66 posto. Slijede Litva, s kruhom skupljim 33 posto, te Estonija i Slovačka, gdje je poskupio za 32 posto, govore podatci Eurostata. S rastom cijena od 31 posto tim "crnim rekorderima" Hrvatska puše za vrat, a njoj Poljska i Latvija s približno 30 posto skupljim kruhom nego u kolovozu 2021.
"Cijene kruha uspoređene su s kolovozom 2021. godine i porasle su 31 posto, a u istom tom razdoblju samo je cijena pšenici porasla više od 80 posto, o višestrukom porastu cijene energenata, potom goriva, ambalaže i drugoga da ne govorimo. Stava sam da cijena kruha nije pratila rast svih ulaznih troškova, odnosno poskupljenja u istoj mjeri", komentira Nada Barišić, direktorica Žitozajednice, krovne udruge mlinsko-pekarske industrije u Hrvatskoj.
Dodaje da je pekarstvo u Hrvatskoj 2021. godinu završilo financijski lošije, da je 65 posto manje dobiti, s tim što ni 2022., financijski gledano, neće biti povoljnija za taj sektor. "Sve to možemo protumačiti konstantnim rastom cijena troškova, odnosno cijene žitarica rasle su i prije krize u Ukrajini - od jeseni 2020. godine u porastu su sve cijene žitarica i uljarica, a to je eksplodiralo 2022. s ratom u toj žitnici Europe i cijene kruha nisu pratile sve cijene ulaznih troškova u mjeri u kojoj su one rasle u ovoj godini", dodaje Barišić.
Rast cijene kruha u Njemačkoj i Sloveniji, važnim hrvatskim trgovinskim partnerima, najbliži je prosjeku u Uniji, pokazuju podatci Eurostata. Najskromniji rast cijena kruha zabilježen je u Francuskoj, osam posto, a slijede Nizozemska i Luksemburg, gdje je poskupio deset posto. Cijene kruha u EU-u kontinuirano rastu od početka godine, a u veljači, kada je počela ruska invazija na Ukrajinu, bile su više za prosječno 8,3 posto posto nego u istom mjesecu 2021.
"Eurostat bilježi samo postotne promjene, pa je kruh u Hrvatskoj poskupio u postotcima više od prosjeka u EU-u, no cijene naših proizvoda niže su nego drugdje. Imali smo anketu u Sloveniji, gdje je kruh tri eura, više od 20 kuna, a kod nas se još uvijek može kupiti za jedan euro, za manje od deset kuna. Znači, u postotku rasta cijena mi jesmo među prvima, ali u cijeni još uvijek jedemo povoljniji kruh nego drugi u Europskoj uniji", kaže Nada Barišić.
Velik asortiman
Podatci Eurostata pokazuju da su u kategoriji kruha i žitarica cijene u kolovozu prosječno bile više 16,6 posto u odnosu prema istom mjesecu lani, što čini njihov najveći rast od siječnja 1997.
Na upit koja je u ovom trenutku prosječna cijena kruha u hrvatskim pekarnicama, direktorica Žitozajednice kaže: "Prosječne cijene kruha nema, razlikuje se od regije do regije, i po vrstama kruha. Na policama pekarske industrije velik je asortiman kruha i pekarskih proizvoda. Možemo zamijetiti da su posebne vrste kruha i pekarski proizvodi poput ‘lisnatog‘ te slatki i slani proizvodi kao ‘snack‘ proizvodi znatno poskupjeli, a osnovne vrste kruha nisu toliko poskupljivale. Polubijeli i bijeli kruh, 700 grama, prodaju se za 7 - 7,5 kuna, tako da je prosječnu cijenu kruha teško izraziti jer je asortiman velik. Osnovni kruhovi ostali su na prihvatljivoj razini i svjedoci smo da je pekarska industrija jako izložena konkurenciji, kao i velikom uvozu, zbog čega si ne može dopustiti velika poskupljenja", ocjenjuje Barišić.
Suzana Župan
REKORDNA INFLACIJA NAGRIZA PLAĆE
Prosječna mjesečna isplaćena netoplaća po zaposlenome u pravnim osobama za srpanj ove godine iznosila je 7576 kuna, što je nominalno niže 1,8, a realno 2,2 posto nego u lipnju, a prema lanjskom srpnju nominalno je viša 7,5, a realno niža 4,3 posto. Realni pad plaća posljedica je rekordne inflacije. Potrošačke cijene u srpnju bile su 12,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a ista stopa inflacije zabilježena je i u kolovozu. Medijalna netoplaća za srpanj 2022. iznosila je 6451 kunu, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga iznosa. Najviša prosječna plaća za srpanj isplaćena je u zračnom prijevozu, 12.202 kune, a najniža u ostalim osobnim uslužnim djelatnostima, 4986 kuna. Za razdoblje od siječnja do srpnja ove godine prosječna mjesečna isplaćena netoplaća u pravnim osobama iznosila je 7569 kuna.