Ekonomija
ZBOG POSKUPLJENJA REPROMATERIJALA RATARI SMANJUJU TROŠKOVE

Sjetva će biti skuplja 50 posto, bojazan je od sijanja tavanuše
Objavljeno 21. rujna, 2022.
Cijena sjemena je previsoka, 5 do 6 kn/kg - lani je bila 3 i 4,5 kn/kg, kaže Brlošić

Početkom idućeg mjeseca, iako joj se rokovi kreću i do 10. listopada, kreće jesenska sjetva čije se projekcije ove godine rade s velikom nelagodom, s obzirom na to da su troškovi proizvodnje u odnosu na lanjsku višestruko išli gore, pa u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) ocjenjuju da je hrvatska poljoprivreda pred jednom od najtežih sjetvi u povijesti i, ne obavi li se u optimalnim rokovima i prema svim agrotehničkim mjerama, upozoravaju, sve bi to moglo utjecati na smanjivanje površina i proizvodnje u idućoj žetvi.



HPK-ov izračun po trenutačnim cijenama pokazuje trošak proizvodnje za pšenicu, završno sa skidanjem usjeva, oko 14.000 kuna po hektaru, odnosno četiri do pet tisuća kuna više nego lani.

- Zbog velikih poskupljenja repromaterijala ratari neće odustajati od sjetve, ali će smanjivati ulaganja, a onda ne možemo očekivati vrhunske rezultate - kaže član Upravnog odbora HPK-a Matija Brlošić.

Neće odustajati


- Zbog izuzetno visokih troškova očekujemo da će dosta ratara koji će sijati pšenicu ići s minimalnom, ili gotovo nikakvom primjenom umjetnih gnojiva, što nikako nije dobro - prognoze su u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

U Žitozajednici prve su procjene da će zbog galopirajućeg rasta troškova biti možda zasijano nešto manje površina nego u jesen 2021. godine, kada se pod pšenicom našlo 160.000 hektara s kojih je ljetos požnjeveno, prva je procjena važnih usjeva Državnog zavoda za statistiku, 976.000 tona.

- Lanjska sjetva bila je povoljnija za ratare, a ova će biti zahtjevnija i s manje ulaganja u pšenicu, no mi u Žitozajednici ne mislimo da će se odustajati, jer pšenica je tradicionalna kultura u nas, ona se ustalila među našim ratarima, a tu je i ustaljen izvoz u Italiju - kaže direktorica ŽZ-a Nada Barišić.
Značajno su poskupjela i sjemena, pa sve više ratara pita smiju li sijati svoju pšenicu kako bi uštedjeli na tom trošku.

- Prema mome, a i mišljenju Komore, cijena sjemena u odnosu na cijenu merkantile i sjemenske robe sada je previsoka, i iznosi pet do šest kuna za kilogram, a lani je bila tri do 4,5 kuna. Posije li ratar svoje sjeme, to ga može koštati dvije do 2,5 kn/kg, a bude li ga kupovao trošak će biti daleko veći. Zakon, naime, kaže da pšenica mora biti tretirana, a pravilnik nije još donesen - kaže Brlošić te dodaje da je Ministarstvo poljoprivrede na to upozoreno. - Ako je proizvođač proizveo sjemensku pšenicu i prodao ju po 2,40 kuna, a ista se ta pšenica sada prodaje po šest kuna za kilogram, onaj koji ju je doradio, pročistio i stavio u vreću uzima 3,60, a proizvođač 2,40 kuna. Tu mnogo toga ne štima - ističe Brlošić.

Situacija aktualizira pitanje korištenja sjemena tavanuše, što za sobom vuče i problem smrdljive snijeti.

- Pravilnik o zakonu o sjemenu treba regulirati način i količinu sjemena koja se mora baciti na površinu, a oko toga moramo sjesti s argumentima, jer oni tvrde jedno, a mi drugo, tj. da snijeti ima nenormalno mnogo, a mi tvrdimo da je nema. No, najvjerodostojniji je zapisnik Državnog inspektorata prema kojem se najtočnije vidi koliko je neškodljivo uklonjeno. Ako snijeti i ima, to je ispod jedan posto, a oni govore o 20 do 30 %. Uostalom, snijet prisutna kod nas uopće nije opasna za ljudsko zdravlje - kaže Brlošić.

OPG-ovac Hrvoje Glavačević iz Strizivojne neće smanjivati površine pod pšenicom ni ove jeseni, on i sinov OPG zasijat će krušnu pšenicu i tritikal na deset hektara.

Potreban slijed


- Potonju imam u ekoproizvodnji i imam svoju robu za sijanje, dok ću za krušnu kupiti sjeme, ili riješiti kod organizatora proizvodnje - kaže Glavačević, čija je pšenica u ovoj žetvi imala cijenu 2,19 kuna.

- Što se tiče tavanuše, znam iz prakse kod ljudi koji dosta siju, da nije tako crno kako se pokušava prikazati. Svake godine uzmu sjemensku pšenicu i ostavljaju za sjeme za jesen, i svake jeseni uzimaju sebi tu količinu sjemenske i tretiraju, a to je u redu. Svatko tko vodi računa o svojoj proizvodnji gleda da je to u redu - kaže ovaj strizivojački poljoprivrednik. Ocjenjuje da će ljudi zbog porasta troškova možda štedjeti na gnojivu, pa će se na proljeće vidjeti, kaže, ako se cijene korigiraju, prihranit usjev više. - Koliko vidim ulaže se isto, možda neznatno manje, no neće to biti mršava sjetva - kaže po prirodi optimist Glavačević.

- Prema zakonu, rečeno je da treba biti slijed za tavanušu - da se prijavi agenciji da čovjek sam proizvodi sjeme za sebe i onda to može doraditi na svom gospodarstvu, pročistiti i tretirati fungicidom i zadovoljio je kriterije po osnovi zakona. Ako su ljudi i ostavili svog sjemena, nisu se upisali u Upisnik proizvođača i nisu se prijavili, a da mogu očistiti sami i odvesti kod nekoga tko se time bavi, jer pravilnik još nije gotov. Zato sam da se sjedne za stol i da damo mogućnost i jednima i drugima, pa da se vidi (i) koliko ima te snijeti - kaže Brlošić. Dodaje, pravilnik bi trebao reći koliko treba posijati certificiranog sjemena, a što sada postoji za soju. - I ovdje treba biti neka minimalna količina koja bi zadovoljila i jedne i druge.

Moj smjer uvijek je bio da pustimo dorađivačima, da cijena bude prihvatljiva, kaže Brlošić, i dodaje kako ratari moraju imati mogućnost to raditi, ako su cijene sjemena previsoke, da ga ostave za sebe.

Suzana Župan
Dio će odustati od proljetnih kultura?
- Prve procjene govore da će pšenice biti zasijano vjerojatno kao i lani, ili možda 10-ak posto manje, jer će ratari ići više u sjetvu ječma koji nije toliko zahtjevan u gnojidbi. Otvara se pitanje koliko će poljoprivrednici imati novca za ulaganje u sjetvu pšenice i jesu li zbog dobrih otkupnih cijena i usred globalnih poremećaja ipak uspjeli sačuvati nešto novca za novu sjetvu koja je daleko skuplja od lani. Neke procjene govore da bi se zbog ovogodišnje suše dio ratara mogao odlučiti za sjetvu pšenice uz odustajanje od proljetnih kultura - kukuruza itd., jer su one svake godine na udaru klimatskih promjena, i to uglavnom suše, koja ratarima stvara gubitke - ocjenjuju u HPK-u.

TAVANUŠA

Donosi bolesti i manje prinose

– Tavanuša nosi bolesti i manje prinose, no zbog skupoće tko zna što će biti. Mislim da ratari već neko vrijeme takvo sjeme ne upotrebljavaju, čemu u prilog idu odlični rezultati posljednjih žetvi. Prvi siječnja izišao je Zakon o sjemenu i sadnom materijalu, a 14. rujna i Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena žitarica, kojim smo se na tržištu sjemena žitarica uskladili s EU-om, te govori o certificiranom sjemenu, o linijama i čistoći te podatcima koje se o tom sjemenu mora imati kada se stavlja na tržište. Tu su dodatni, stroži zahtjevi za one koji to čine. Ono što će pravilnik o farmerovu sjemenu na temelju zakona donijeti bit će obveze koje moraju ispunjavati da ga tako mogu zvati i sijati - kaže Nada Barišić.S.Ž.

Možda ste propustili...

NA SKUPŠTINI DRUŠTVA AGRONOMA OSIJEK IZABRANO NOVO/STARO VODSTVO

Predsjednik u novom mandatu Romeo Jukić

ŠVEDSKI LANAC TRGOVINA ODJEĆE

H&M otpušta 1500 radnika

USPJEŠNO SU PREBRODILI KRIZU IZ 2020.

Leasing društva spremna su za nadolazeće izazove