Prošloga tjedna, 15. rujna, u povodu Međunarodnog dana demokracije, glavni tajnik UN-a António Guterres istaknuo je kako je "demokracija u opasnosti". "Demokracija nazaduje. Štitite solidarnost, ravnopravnost i vaša prava", rekao je on. Tu demokraciju održavaju slobodni izbori, sloboda i ljudska prava, a jedni od glavnih subjekata su mladi, za koje mnogi kažu da su pasivni.

Glavni je cilj obilježavanja 15. rujna poticanje i jačanje demokracije, pa taj dan služi čelnicima Ujedinjenih naroda kao prilika za procjenu stanja demokracije u svijetu, posebice njezinih esencijalnih varijabli. Međunarodni dan demokracije obilježava se u 46 država - među njima je i Hrvatska. Osim toga, ovaj dan koristi se za pogled u budućnost i o ulozi mladih.

"Aktivno sudjelovanje mladih ljudi je ono što oblikuje demokratski sustav. Drugim riječima, ako nemamo građane koji se ne zanimaju za pitanja koja ih se tiču, a tiču ih se sva, ostvaruje i održava se sustav koji im ne odgovara", rekla nam je Sanja Vuković, izvršna direktorica PRONI Centra, iz osječkog Ureda.

Demokratski duh, obveze i dužnosti kao punopravni članovi društva najjednostavnije može njegovati obrazovanje. "Važno je djecu od najranijih godina odgajati u duhu aktivnog sudjelovanja, u duhu propitkivanja društva u kojem žive. U nekim redovnim (osnovnoškolskim, srednjoškolskim, a pogotovo akademskim) kurikulumima trebamo imati zastupljene osnovne spoznaje oko vladajućeg sustava. Međutim, praksa je drukčija. Mladi su preopterećeni obrazovnim sadržajem, pa ne nalaze dodatnog vremena za ovakve angažmane. Tako da razumijemo da svoje slobodno vrijeme koriste za rekreacijske, kreativne ili zabavne aktivnosti. Vrlo je mali broj onih koji kroz razne udruge i vlastite interese prakticiraju građanski aktivizam", kaže Vuković.

Izuzetno slaba izlaznost mladih na bilo kakve izbore vladajući je trend, posebice u Hrvatskoj. Doduše, kako nam komentira Vuković, nije sve tako jednostrano, a PRONI svojim radionicama i projektima nastoji poboljšati situaciju. "Mladi nam često govore da ne žele i ne izlaze na izbore jer ‘njihov glas ništa ne znači‘. Ne aktiviraju se jer smatraju da nemaju dovoljno utjecaja i da neće ništa promijeniti. Ali ako tako većina misli i ponaša se, onda svojom neaktivnošću podržavaju upravo taj sustav koji im se ne sviđa. Doduše, kako nama govore mladi na radionicama, nisu zainteresirani za politiku ili izbore. Politiku izjednjačavaju s kriminalom, za njih su svi političari i stranke ‘isti, tj. samo gledaju svoj džep i interese‘. Stoga PRONI koristi dosta svojih resursa da pokažemo upravo suprotno. Nema drugog načina da se sustav prilagodi, promijeni ili poboljša osim aktivnog sudjelovanja", poručuje Vuković.