Makedonsko jelo "gravče na tavče" vrhunski je specijalitet, a priprema je prava umjetnost. Nisu samo potrebni vrhunski sastojci, nego i savršena aparatura poput tava i lonaca. Autohtonost pribora za omiljeno jelo zagarantirali su vam makedonsko kulturno društvo "Braća Miladonovci" iz Osijeka, na radionici za izradu grnčarije pod vodstvom Ivane Lončarić, mag. umjetnosti.

Na Trpimirovoj 1c, u prostorijama Društva, živo je bilo od ranog jutra: pripremala se glina te su se iscrtavali tradicionalni umjetnički motivi. Grnčarstvo je zanat povezan sa stoljetnom makedonskom tradicijom. Naime, korijeni sežu daleko u prapovijesnu Makedoniju, čemu svjedoči keramika izražene umjetničke vrijednosti pronađena na arheološkim lokalitetima diljem te životopisne zemlje. Proizvodi od gline, vjerovali ili ne, koriste se i danas, stoga tave, lonci, bokali, čaše i slični predmeti od gline, pronalaze svoja mjesta na specijaliziranim tržnicama u Kičevu, Skopju i drugim gradovima. Slično je i u Hrvatskoj, gdje se keramika prije svega veže uz vučedolsku kulturu te područje Slavonije i Baranje.

- Naša je želja bila povezati makedonsku i hrvatsku tradiciju i našim članovima, ali i građanima grada, ponuditi sadržaj koji je povezan s nečim prema čemu su Makedonci posebno poznati: tavče gravče! E, pa da biste imali gravče, morate imati dobro tavče - započeo je radionicu veselo predsjednik MKD-a "Braća Miladinovci" Boris Trajanovski.

Radionicu je vodila Ivana Lončarić, profesorica Likovne kulture iz Centra za Odgoj i Obrazovanje "Ivan Štark" iz Osijeka, koja je posjetiteljima prikazala različite načine kako se pristupa glini i oblikovanju gline.

- Ovo je prvi od tri planirana susreta. Sljedeća je faza oslikavanje tavica koje smo sada izradili s tradicionalnim makedonskim motivima, a onda slijedi pečenje, izložba te praktična uporaba onoga što smo napravili - rekla je Lončarić.

Ova radionica ukazuje na još jednu značajnu poveznicu između Makedonije i Hrvatske, a to je da je iz lončarske obitelji bio jedan od najpoznatijih makedonskih pjesnika, Kočo Racin, čija je stihozbirka "Bijela praskozorja" 1939. godine tiskana u Hrvatskoj, u Samoboru.

- Projekt je prepoznao i financijski podržao osječki Vodovod, a 28. Dane makedonske kulture podupiru Savjet za nacionalne manjine RH i Zajednica Makedonaca Republike Hrvatske - rekla je njegova voditeljica Marija Činčurak. M.Keglević