U godini kada obilježava sedam desetljeća svoga rada, Muzej Đakovštine priredio je novi vrijedan sadržaj za svoje sugrađane i druge posjetitelje. U toj je gradskoj kući kulture otvorena vrijedna izložba "Krapinski pračovjek", vraćajući se tako u prapovijest i to najviših, svjetskih razmjera.

Gostujuća je to izložba Muzeja krapinskih neandertalaca u Krapini, a u čije su se vrijeme, osim izloženih eksponata, zorno, u interakciji s okupljenima na otvorenju, vratili i članovi Udruge "Krapinski neandertalci", učinivši tako događaj još atraktivnijim.

Nakon što je o izložbi uvodno govorila ravnateljica Muzeja Đakovštine Marina Božić, rekavši kako je u Đakovu sve do kraja listopada, do kada je izložba otvorena, dio bogatstva svjetskog glasa iz Krapine, o postavu izložbe govorio je njezin autor Jurica Sabol, ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, u okviru kojeg djeluje i Muzej krapinskih neandertalaca. Sabol je podsjetio na epohalno otkriće Dragutina Gorjanović-Krambergera, 23. kolovoza 1889. godine, koji je na nalazištu Hušnjakovo prikupio najbrojniju i najbogatiju zbirku neandertalskog čovjeka na svijetu.

- Zbirka broji oko devet stotina komada ljudskih fosilnih ostataka, više od 2500 ostataka životinjskih kostiju i 1200 kamenih alatki koje su dokaz materijalne kulture krapinskog pračovjeka - rekao je autor Jurica Sabol, podsjetivši na povijest nekadašnjeg Muzeja evolucije u Krapini, koji je djelovao do 2010. godine, otkad je otvoren novi stalni postav krapinskih neandertalaca. U deset godina obišlo ga je, naglasio je, više od milijun posjetitelja.

- Muzej krapinskih neandertalaca i na jedan suvremeni način, uz pomoć suvremenih tehnologija, na 1200 metara četvornih, priča priču o razvoju života na zemlji s naglaskom na krapinskog neandertalca - rekao je Sabol o krapinskom muzeju i njegovoj zbirci.

- Na đakovačkoj izložbi pokušali smo prezentirati neke najvažnije elemente, naime, tu je rekonstrukcija neandertalaca sa starim rekonstrukcijama poznatog umjetnika Stanislava Tucakovića, tu je i kopija krapinske zbirke - najstariji nakit na svijetu od kandži orla štekavca koji je također s lokaliteta Hušnjakovo, a star je 125.000 do 130.000 godina. Nadalje, tu su originalni fosilni ostaci pleistocenskih životinja koje su izumrle, a jedan dio posvećen je modernom, novom muzeju, da kažemo čime se mi u Krapini bavimo i to na vrlo visokoj profesionalnoj razini - rekao je Sabol. Muzej krapinskog neandertalca organizira brojne autorske i gostujuće izložbe te druge aktivnosti, pa je krapinski pračovjek postao pravi kulturni, turistički brend.

Izložba prezentira bogati znanstveni opus Gorajanović-Kramberera - knjige, karte, monografije, potom fosilne ostatke izumrlih životinja (špiljskog medvjeda), pragoveda, stepskog bizona, vunastog mamuta i dr.), s posebnim naglaskom na prikaz života i kulture krapinskih neandertalaca. I dio izložbenog prostora Muzeja Đakovštine za potrebe izložbe pretvoren je u - špilju. Izložbu je otvorila ravnateljica Muzeja Đakovštine Marina Božić.