Težak čak 21 milijardu kuna, novi Vladin paket mjera pomoći obuhvatio je sve društvene skupine - od kućanstava preko poduzetnika pa do socijalno ugroženih i javnih ustanova. Odgovor je to na divljanje cijena, inflaciju i sve ono što je preko energetske, ratne i svake druge krize zaprijetilo Hrvatskoj da se otme kontroli.

Paket mjera predstavio je predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković. Rezimirajući je rekao da će paket "omogućiti mirnu predvidljivu jesen i zimu", dodavši: "S ciljem zaštite građana, gospodarstva i društva ponovo idemo sa snažnom intervencijom." Vlada, prema njegovim riječima, donosi "snažan, pravedan i sveobuhvatan" program kojim osigurava standard građana, čuva funkciju javnih ustanova i zadržava visok rast gospodarstva. Ukratko, sveobuhvatan jesenski paket, osim zamrzavanja cijena nekih osnovnih prehrambenih namirnica, donosi i porez na dobit tvrtkama koje zarađuju na energetskoj krizi, studentske stipendije, novac za umirovljenike i energetski siromašne, obuzdavanje cijene energije…

Poslodavci i građani zdušno pozdravljaju, a neki i hvale, Vladine odluke koje će im omogućiti da imaju relativno mirnu jesen i zimu 2022./2023., bez previše stresa oko sve dramatičnije energetske krize u EU koja prijeti prerastanjem u duboku recesiju. Zato i ne čudi podržavanje državnih mjera koje će omogućiti da računi za struju ili plin praktično ostanu jednaki, iako je na međunarodnim tržištima energije došlo do dramatičnih poskupljenja. Prvi je dojam oko mjera Vlade za zaštitu potrošača pozitivan, osim sporadičnih kritika prijedloga administrativnog limitiranja cijena ulja, mlijeka, šećera, brašna, svinjetine, mljevenog mesa i piletine.



Hrvatska gospodarska komora (HGK) također je pozdravila novi Vladin paket mjera, koji velikim dijelom sadrži i njezine preporuke. Tako su, kažu u komori, usvojene mjere koje je predložila u području električne energije, toplinarstva, uključivanja ukapljenog naftnog plina u paket mjera i osiguravanje kreditnih linija za poslovanje i investicije HBOR-a. "Komora je tražila, a Vlada usvojila mjere koje obuhvaćaju i potrošače toplinske energije, koji će sada biti uključeni na jednak način kao što su do sada bili kupci plina. Mišljenja smo da su 21 milijardu kuna vrijedne mjere dobre, korektne i vrlo izdašne s obzirom na to da se radi o gotovo 6,3 posto BDP-a", izjavio je predsjednik HGK Luka Burilović. Važnim smatra da je obuhvaćeno i gospodarstvo, s naglaskom na mala i srednja poduzeća koja zapošljavaju najveći broj radnika.

Pomalo iznenađujuće, i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) pozdravio je novi paket kao korak u dobrom smjeru, no upozorili su kako su pojedine mjere trebale biti bolje osmišljene. "Zadržavanje cijene električne energije do travnja iduće godine svakako je dobra vijest za građane, ali i za poduzetnike, pri čemu podupiremo kriterije subvencija koji bi trebali omogućiti održivo poslovanje i zadržavanje radnih mjesta, ali i osigurati da državne potpore završe kod onih kojima su doista potrebne... Istovremeno, poduzetnici kojima će država subvencionirati troškove energenata moraju pronaći načina da dio te javne potpore usmjere u povećanje plaća radnicima jer cilj tih potpora ne može i ne smije biti isključivo povećanje dobiti poduzetnika. S ciljem poticanja rasta plaća, odnosno zadržavanja njihove realne vrijednosti, trebalo je povećati osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio plaće", stoji, uz ostalo, u priopćenju SSSH. Taj je sindikat također podsjetio da su bez obzira na nedavno smanjenje PDV-a na osnovne živežne namirnice, njihove cijene i dalje nastavile rasti, pri čemu nije sigurno da su sva dosadašnja povećanja bila opravdana ulaznim troškovima, te je stoga postojao rizik da se pojedine cijene hrane zamrznu na umjetno stvorenoj previsokoj razini. S obzirom na to da se standard radnika, a posljedično i domaća potražnja koja je ključna za sprečavanje recesije, mogu obraniti jedino povećanjem plaća, SSSH poziva Vladu da u predstojećim kolektivnim pregovorima za javni sektor uvaži realno utemeljene zahtjeve sindikata za povećanjem osnovice, ali i da nastavi raditi na daljnjim mjerama kojima bi se dodatno potaknulo kolektivno pregovaranje i rast plaća i u privatnom sektoru.



Oglasila se i Hrvatska obrtnička komora, čiji je predsjednik Dragutin Ranogajec još dodao: "Izražavamo zadovoljstvo što je Vlada prihvatila i u mjere pomoći uključila: pristup povoljnim kriznim kreditima; kompenzaciju povrata troškova energenata za javni prijevoz, čime će biti obuhvaćeni i svi obrtnici koji obavljaju uslugu javnog prijevoza; financijsku pomoć ribarima i poljoprivrednicima; povećanje neoporezivih dodataka na plaću djelatnika...".

O tome koliko će Plenkovićeva vlada sa svojih 20 točaka paketa mjera uspjeti osigurati mirniju jesen i zimu, ekonomski stručnjaci također imaju svoje mišljenje koje sadrži i dodatne prijedloge. "Mogla je Vlada i ne napraviti ništa, ali je očito svjesnost hrvatskog društva, struke i politike drugih europskih zemalja dovelo do toga da je ipak napravila ovo. I dobro je da je to napravila. Ovo je promjena politike određenog čistog liberalizma, kojim smo u proteklim krizama puštali da se naprosto sama razvija. S iznimkom korone, naravno", kazao je za RTL Ljubo Jurčić s EFZG-a te još naglasio: "Prvi put nakon 30 godina mogu reći da u najvećoj mjeri potpuno podržavam nove mjere (koje donosi neka vlada u Hrvatskoj)… Nakon puno godina, zapravo prvi put u hrvatskoj državi, vidim da je napravljena jedna politika koja odgovara trenutku. Hoće li ona biti dovoljna, hoće li biti dobro raspoređena onima gdje treba, to ćemo vidjeti." Generalno, Jurčić kaže da je ovo dobar pristup krizi, i to i ekonomski i politički. Za kritike iz određenih krugova da bi tih 21 milijardu kuna lako moglo u cijelosti doći iz državnog budžeta kaže pak: "Neki, koji čuvaju deficit, javni dug, o čemu je i premijer govorio, potpuno su u krivu. Fiskalna i monetarna politika postoje zbog naroda, država je tu da u teškim situacijama povuče mjere, da očuva gospodarstvo, društvo i narod." Jurčić također ističe da ovo nikako nije razvojna, nego mjera spašavanja Hrvatske da s europskog dna ne propadne ekonomski i socijalno još dublje, pa je tako treba i sagledavati.

Vladin paket u tom svjetlu promatra i Zdenko Babić, redoviti profesor na Katedri za socijalnu politiku pri Pravnom fakultetu u Zagrebu: "Vlada nije niti imala izbora nego odigrati na ovaj način kako je sada odigrala." Mjere su bile potrebne, kaže, svakako ih pozdravlja, posebno tamo gdje su široko usmjerene na siromašne, na obitelji s djecom, na studente…: "U tom dijelu i ova ograničavanja cijena najvažnijih životnih namirnica, građani će u svakom slučaju pozdraviti. Pa onda naknade za umirovljenike. Sa socijalne strane to svakako treba pozdraviti", navodi Babić, ali i upozorava: "S ekonomske strane ćemo utjecaj tek vidjeti. Pitanje je iz ekonomske perspektive to što ponovno imamo ekspanzivni fiskalni poticaj prema građanima. To bi onda moglo voditi daljnjem rastu inflacije", komentirao Babić u smislu konstatacije, ne kritike. Na pitanje svjedoči li to da je očito riječ o isključivo interventnom paketu, pa makar on košta i 20-ak milijardi kuna, a ne o pravom zaokretu u socijalnoj politici pa odatle nema ni povećanja naknada, odgovorio je potvrdno naglasivši da su povećanja svakako nužna, jer naknade su prenisko definirane.



No, pofesor i ekonomski analitičar Damir Novotny nije zadovoljan predstavljenim mjerama, pogotovo u dijelu koji se odnosi na državni intervencionizam u tržišne cijene. "U jednom dijelu nisam zadovoljan mjerama i ne vidim potrebu za intervencijom Vlade u segmentima koje je moglo odraditi tržište, pogotovo ako imamo rast BDP-a kakav imamo", kazao je Novotny za Hinu, dodavši da nije oduševljen u pitanju ekonomskog pogleda na taj paket pomoći, a o političkom aspektu, rekao je, mogli bi razgovarati neki drugi. Istaknuo je da je snažno pozdravio paket mjera koji je Vlada donijela za vrijeme koronakrize, ali da je sada dio novog paketa bio nepotreban, ponovivši da je intervencionizam države u tržišne cijene, pogotovo hrane, loš smjer, koji se može vratiti kao bumerang. "Tržište u takvim situacijama ili može eksplodirati ili naprosto neće biti robe. Zašto reagirati u dijelu gdje postoji konkurencija, tržište će odraditi svoje, tržište bi samo reagiralo, ljudi će ići tamo gdje im je povoljnije", naglasio je Novotny, dodavši da se pri zamrzavanju cijena pomaže i onima koji imaju i onima koji nemaju. Snažno se zalaže za pomoć socijalno ugroženim skupinama građana, ali smatra da je trebalo intervenirati u dio proizvoda čiju proizvodnju i distribuciju drže monopolisti.

Sve u svemu, u većini su oni analitičari koji drže da mjere nisu sporne, niti mogu imati dugoročne sistemske posljedice za hrvatsku ekonomiju, kad se radi o državnom intervencionizmu. Naravno, uz ovakav izdašan paket pomoći najugroženijima, ključno je i odgovorno upravljanje krizom, što uz stvaranje uvjeta za ulazak u eurozonu i Schengen od 1. siječnja, Republiku Hrvatsku stavlja u poziciju članice EU-a koja vodi računa o vlastitim interesima, prioritetima, mogućnostima i dugoročno održivim i provedivim planovima oporavka i izlaska iz krize, uključujući i razvoj i napredak u postkriznom razdoblju. Naravno da je pritom cijena preživljavanja velika, no spašavanje države i njezinih građana obveza je i odgovornost ne samo vlasti nego i svih društvenim čimbenika.