Nedaleko od Kozarske Dubice, u selu Vranovac, desetak entuzijasta iz Njemačke i Austrije pronašlo je novo mjesto za život. Oduševljeni prirodnim ljepotama, dolaze u mjesto odakle se lokalno stanovništvo iseljava - piše za DW Dragan Maksimović čiji tekst prenosimo u cjelosti.

Deset članova kooperacije "Siebenstern eG" prvi je tim zajednice koja je stigla u BiH kako bi, kako kažu, omogućila bolji život za sebe, ali i za lokalno stanovništvo. Za sada ih je deset, od kojih svako vlada nekom vještinom - od grubih radova do umjetnosti.

Pomalo skeptični zbog prisutnosti novinara, članovi kooperacije "Siebenstern" iz Njemačke ipak pristaju prvi put ispričati zašto su došli baš u ovaj dio BiH. U selo Vranovac stigli su prije dva mjeseca, kada su doznali kakva prirodna bogatstva i, kako kažu, ljepotu življenja krije. Odlučili su ovdje početi novi život. Kupili su kuću, koju trenutačno renoviraju, sa zemljištem na kojemu za početak planiraju izgradnju još deset kuća, za svakog člana po jednu.



"Mi već imamo osnovanu ovakvu organizaciju u Njemačkoj, koja se zove Zadruga. Sada to radimo ovdje. Naš projekt je da pokrenemo ovaj prostor, da ga reaktiviramo sa svim bogatstvima koja su nadohvat ruke", priča Patrik, najstariji među njima, koji kaže da svi rade kao tim.

Iako je kooperacija koju osnivaju u BiH dio istog okvira kao ona u Njemačkoj, pričaju nam da su uvjeti za realizaciju bolji u BiH. Svjesni su da će na početku biti malo teže, uključujući tu i suživot s lokalnim stanovništvom, ali već sada imaju pozitivna iskustva. Žele da ih gledaju kao dio zajednice u kojoj mogu svi sudjelovati.

"Mi na ovoj zemlji želimo aktivirati ovo područje, u suradnji sa susjedima i komšijama, ali i šire. Želimo se baviti i poljoprivredom, ali ekološki prihvatljivom. Imamo stolare, umjetnike... funkcioniramo na susjedskom principu. Svaki član mora imati svoju kuću ili svoje mjesto boravka, ali radimo zajedno. Imamo dovoljno ljudi da počnemo. Htjeli smo mjesto gdje možemo živjeti i raditi i to smo našli ovdje", kaže jedna od članica, Katja, pozivajući susjede/komšije da ih posjete.

"Želimo prodavati naše proizvode, poljoprivredne ili umjetničke. Želimo osigurati i radna mjesta za lokalno stanovništvo. Dakle, želimo raditi zajedno s našim susjedima/komšijama da napravimo nešto dobro za našu okolinu", priča Katja, na koju se nadovezuje najstariji među njima, Patrik, objašnjavajući cilj na praktičnom primjeru: "Krenuli smo i rekli idemo pronaći mjesto koje nam se sviđa i našli smo ga ovdje. Našli smo i dobre ljude koji su otvoreni za naše ideje. Postoje izvori vode. U kontaktu smo i s općinskim vlastima koje imaju sluha za nas. Cilj nam je pomoći koliko možemo. Da radimo zajedno. Da svima bude bolje."



Ipak, lokalno stanovništvo je podijeljeno, iako se većina raspituje postoje li kupci i za njihova imanja. Vijest je otišla i do susjedne Kozarske Dubice i Prijedora, čiji dobar dio stanovništva ima korijene u okolnim selima i imanja koja bi, kako kažu, odmah prodali. "Imam u Čitluku (selo nadomak Knežice) djedovu kuću i dosta zemljišta. Rijetko idem gore, a i sve će ionako zarasti u korov. Čuo sam da se neki doseljavaju i da kupuju imanja, pa ako uspijem, prodat ću", priča jedan stanovnik Kozarske Dubice.

Neki su skeptični i pitaju se zašto su baš izabrali selo Vranovac. Povijesno gledano, postoji izvjesni kuriozitet. Riječ je o jednoj od prvih njemačkih naseobina u BiH, koju su još u vrijeme Austrougarske naseljavale uglavnom porodice iz Saske i Hesena - Klee, Bechtloff, Bohl, Gruber, Horn, Mayer, Schmidt, Hess, a koja je poticala doseljavanje zemljoradnika, privrednika, ali i tadašnjih činovnika. Pa je tako Vranovac, gdje su najbrojnije bile porodice Eberwein i Vonau, osim drugih sela Dubice, Gradiške, Rudolfst(h)al/ Adolfst(h)al/ Aleksandrovca, trebao poslužiti kao uzor domaćim seljacima i pokrenuti modernizaciju BiH, što je rezultiralo erarnom zemljoradničkom zadrugom (gospodarstva u državnom vlasništvu). Prema podatcima koji su dostupni u istraživačkim radovima iz tog vremena, njihovi poljoprivredni prinosi bili su tri puta veći od prinosa lokalnog stanovništva.

Između dva svjetska rata djelovali su u nekoliko udruženja, a nakon izbijanja ustanka u Drugom svjetskom ratu u Dubici, iz ovog sela kao i iz većine dijelova BiH, veliki dio njemačkih porodica napustio je BiH i naselio Srijem, Banat i Bačku u Srbiji. Mještani kažu da je nekada postojalo i groblje u blizini, ali da je nakon 80 godina sve zaraslo, te da je malo onih koji se sjećaju točne lokacije.



Pričaju danas mještani Vranovca da ovdje postoji neka veza, no dio njih je skeptičan. "To je bilo njihovo. Oni su ovdje bili naseljeni. I za vrijeme onog rata, a onda su iseljeni odatle", priča nam Biljana Balaban, koja živi u istom selu, te dodaje: "Ma nije to ništa loše, ne kažem ja... samo je to malo unijelo nemir kod nas. Pričaju ljudi da su oni možda malo tu ušli i nepromišljeno, očekujući nešto više. I onda su vidjeli da nije ovdje baš jeftino kao što su mislili."

Dio mještana s kojima smo razgovarali nema ništa protiv njihova boravka, napominjući da su sela ionako prazna i da je dobro da ljudi žele doći i živjeti ovdje od svog rada. Renoviranje prve kuće koju su članovi ove zajednice kupili skoro je završeno. Nakon toga sve bi trebalo biti spremno za pokretanje zadruge u pravom smislu riječi. Zajednica koja trenutačno ima deset članova želi živjeti od svog rada. Nadaju se da će to moći na ovom mjestu, bez obzira na sitne poteškoće na koje nailaze. Plan je proizvoditi, a nakon toga i prodavati proizvode. "Želimo ići korak po korak, stvoriti obiteljsko okruženje s lokalnim stanovništvom. Već učimo jezik, dva puta tjedno, i vrlo je težak (smijeh)", priča Noel (23), koji u ovoj zajednici radi kao stolar.



"Pravim male stolove od prirodnog drva. Moj san bio bi ostvaren kada bih to mogao raditi svakog dana", dodaje Noel. Kooperacija, koja je već registrirana u BiH i koja će u punoj funkciji biti za tri mjeseca, postat će, kažu, jedno veliko domaćinstvo. Poručuju da žele potaknuti ljude da se ne iseljavaju s ovih prostora i da ovdje posla ima za sve. "Želimo omogućiti sredinu iz koje neće morati odlaziti. Ako se neki vrate, a mi budemo imali posla za njih, onda smo svi na dobitku", poručuju gotovo jednoglasno, ističući da nije sve savršeno u Njemačkoj, kako mnogi ljudi misle. (D.J.)