Objavljeno 16. rujna, 2022.
Da je svako peto dijete žrtva nekog oblika nasilja u Hrvatskoj, a svako treće internetskog putem društvenih mreža, moglo se čuti na okruglom stolu kojega je u četvrtak na Filozofskom fakultetu u Osijeku organizirala pravobraniteljica za djecu pod nazivom "Vršnjačko nasilje u školi - od prevencije do reakcije: Možemo li bolje?".
- Moramo biti svjesni kako je tjelesno i psihičko nasilje sveprisutno među djecom u odgojno-obrazovnim ustanovama, ali i verbalno nasilje u grupama među djecom na društvenim mrežama - kazala je pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, dodajući da premda odgojno-obrazovni sustav unatrag nekoliko godina ulaže snažnije napore u prevenciju i suzbijanje nasilja među djecom, učinci poduzetih mjera nisu zadovoljavajući.
Naglašava da je kao i za rješavanje ostalih problema prevencija najvažnija i za rješavanje problema vršnjačkog nasilja.
- U odgojno-obrazovnim ustanovama prepoznat je problem i prevencija se počela provoditi, ali nije u dovoljnoj mjeri učinkovita. Važno je da preventiva bude dostupna u svim školama i svoj djeci, što sada nije slučaj jer nije jednako dostupna za svu djecu. Važno je osnažiti i odgojno-obrazovne djelatnike i sve one koji su u kontaktu s djecom, prepoznavanje pokazatelja koji upućuju na moguće nasilje - smatra Pirnat Dragičević.
Napominje da nasilje kod djece ne nastaje preko noći, i nijedno dijete ne rodi se nasilno, nego, prema tome, nasilje koje dijete ispoljava zapravo je rezultat nekog njegovog vapaja za pomoć, odnosno njegova nemoć i poziv nama odraslima na reakciju.
- Važno je takvu djecu prepoznati kako ne bi došlo do nasilja, jer kada jednom dođe do nasilja potrebno je pružiti pomoć djetetu koje je počinilo nasilje, naravno i djetetu koje je žrtva nasilja, kao i djeci koja su svjedočila nasilju - naglašava te dodaje da je za to potrebna multisektorska, odnosno interdisciplinarna suradnja, bolja suradnja škole, centara za socijalnu skrb i policije.
Najslabijom karikom Tena Velki, s Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku, smatra suradnju roditelja i škole. Zapravo najviše zaostaje prevencija na lokalnoj zajednici, jer svi ti sudionici mogu primijetiti što se oko njih događa i u takvim situacijama mogu reagirati, kaže ona, dodajući da prevencija mora biti sustavna iz godine u godinu jer su vidljivi mnogo bolji rezultati kada se prevencija provodi kontinuirano i kroz duže vremensko razdoblje.
Napominje također da je bitno razgovarati s djecom te da kod pisanja programa nije dovoljno da samo stručnjaci daju naputke kako treba raditi, nego svi dionici moraju biti uključeni u kreiranje programa zato što oni mogu ponuditi rješenja iz svoje perspektive.
Voditelj poslova prevencije u Policijskoj upravi osječko-baranjskoj Robert Škorvaga tvrdi da klasična fizička nasilja više nisu tako učestala kao moderne vrste nasilja koja se događaju mobitelima, prijenosnim računalima i društvenim mrežama.
Tijekom godine provodimo niz preventivnih aktivnosti u kojima ukazujemo na taj problem, ukazujemo mladima da su neke stvari kažnjive, a da oni niti ne znaju da je to kažnjivo te komu prijaviti nasilje i kako postupati u takvim slučajevima, zaključuje Škorvaga.
Tomislav Prusina
U Slavoniji nedovoljno socijalnih pedagoga
Viša savjetnica iz Agencije za odgoj i obrazovanje Alma Rovis Brandić upozorava na nedostatak educiranih kadrova.
Potreba za onima koji su potpuno educirani u svom dodiplomskom dijelu nije prepoznata. Vukovarsko-srijemska županija nema nijednog stručnog suradnika, socijalnog pedagoga, iako se zna koliko je to bolno područje, a isti problem ima i Osječko-baranjska županija.