Hrvoje Tkalčić, hrvatski znanstvenik i geofizičar, rođeni Bjelovarac, ali odrastao u Vinkovcima, zaposlen na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri, u vinkovačkoj je Gradskoj knjižnici i čitaonici predstavio svoju knjigu "Potresi, divovi koji se ponekad bude". Australsko-hrvatski geofizičar i seizmograf ističe kako su mu potresi u Zagrebu i Petrinji bili okidač za pisanje o ovoj temi na društvenim mrežama, no da je ideja o knjizi i cjelokupnoj tematici potresa bila od ranije.

- Ta dva potresa sam iskoristio kao prototip potresa i onda smo razgovor proširili i na druge teme. Ono što je u knjizi, osim samih potresa i osim seizmologa i globalnih geofizičara, bitno shvatiti je da su potresi alat geofizičara za proučavanje unutrašnjosti Zemlje i drugih svjetova - pojasnio je Hrvoje Tkalčić dodajući kako su potresi i seizmički valovi koje generiraju potresi svakako najbolji alat da proniknemo u dubinu unutrašnjosti Zemlje na direktan način jer je najdublja bušotina na oko 12,5 kilometara u unutrašnjosti Zemlje, najdublji rudnik dubok je između 3,5 i 4 kilometra, a trenutačno ne postoji tehnologija koja ide dublje u Zemljinu unutrašnjost.



Ljudski život samo je treptaj oka u usporedbi s geološkim životom, stoga je sasvim logično kako je u cijeloj povijesti Zemlje bilo dosta promjena o pitanju povećanog ili smanjenog broja podrhtavanja tla u određenom vremenu, podsjeća Tkalčić.



- To je područje aktivnog istraživanja i teško je reći koliko zapravo jedan potres nema utjecaja na drugi, govorimo o zagrebačkom i sisačkom potresu, ali radi se o dovoljno velikoj udaljenosti i dva odvojena sustava rasjeda da možemo reći kako nema znatnijeg utjecaja. Naravno, seizmički valovi, kada se šire, poremete polje napetosti koje postoji u stijenskoj masi, ali koliko je taj utjecaj jak područje je istraživanja. Potres u Banovini dogodio bi se i ovako ionako, jer je ta stijenska masa bila na rubu pucanja. Bez obzira na ovaj potres kod Zagreba prije toga, taj bi se petrinjski potres ionako dogodio - rekao je Tkalčić, o povezanosti zagrebačkog i petrinjskog potresa.



Svatko koga zanima i želi dobiti više informacija u vezi s potresom, ali i o mehanizmima potresa te hoće li se potresi moći predvidjeti u budućnosti, može pročitati u knjizi znanstvenika koji je objavio knjigu o jezgri Zemlje i 85 znanstvenih radova iz područja seizmologije i matematičke geofizike. M.Flego