U stanjima napetosti naš organizam pojačano proizvodi hormone koji stimuliraju rad lojnih žlijezda, koje zatim proizvode više masti u koži. Nagomilavanje masti u koži vodi zatvaranju pora, pojavi akni i nečistoća. Istovremeno, stres usporava obnavljanje i regeneraciju kože – sposobnost kože da se sama zaliječi, a to u konačnici ovisi i o jačini našeg imunosnog sustava. Kako su utvrdili stručnjaci iz kozmetičkih tvrtki, osobe koje su pod pojačanim ili stalnim stresom najvjerojatnije će imati suhu kožu, natečene vrećice ispod očiju i duboke, uglavnom tamne podočnjake. Stres utječe na zdravlje crijeva, koje je izravno povezano sa zdravljem kože, kao i metaboličkim zdravljem, zdravljem mozga, ali i imunitetom:

- Na našu kožu i mozak utječu isti hormoni i neurotransmiteri, što znači da taj dvosmjerni put može prijeći svaki stres koji doživljavamo - navodi Kreni Zdravo. Kada smo pod stresom, naš simpatički živčani sustav pokreće kortizol, hormon stresa, koji se oslobađa u tijelo, što poslije aktivira naše reakcije. Najbolji način da popravimo stanje kože nije odmah uporaba različitih krema i losiona, nego dijagnoza uzroka stanja organizma, a time i našeg izgleda.

Neke male promjene u svakodnevnom režimu njege kože mogu pridonijeti smanjivanju drastičnih posljedica stresa. Lice bi trebalo čistiti svakodnevno, i to preparatima za naš tip kože, obvezno onim najblažim, sa što manje alkohola i agresivnih sastojaka. Tijekom dana obvezno je nanošenje hranjive kreme sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Jako je važno provjeriti sastav preparata i treba uzimati one koji sadržavaju antioksidanse, kako bismo kožu sačuvali od negativnog utjecaja slobodnih radikala, koji ubrzavaju propadanje kože i starenje. Drugi način su korekcija i prilagođavanje prehrane, ali i svakodnevnog tempa života, smanjivanje obveza, uvođenje različitih metoda relaksacije i obvezan san. Prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama nahranit će našu kožu, kosu i nokte iznutra. Nadalje, svježe voće i povrće osigurat će organizmu energiju potrebnu za borbu protiv posljedica stresa.Svakako ne smijemo zaboraviti i pravilo unošenja odgovarajuće količine vode u organizam, koja će ga hidrirati iznutra. Smanjen imunitet može potaknuti pogoršanja kožnih bolesti, kao npr. psorijaze, atopijskog dermatitisa, ekcema, seborejičkog dermatitisa, roasee, aftoznih promjena u usnoj šupljini. Autoimune bolesti kože poput vitiliga (oblik gubitka kožnog pigmenta), alopecija areata (oblik gubitka kose), lupus i pemfigus folijaceus mogu se pogoršati ili prvi put pojaviti u stresnim životnim situacijama. J.Kn.