Biljka matičnjak, ili melisa, latinskoga naziva Melissa officinalis, jedna je od najpoznatijih biljaka na području Europe i Mediterana, koja se upotrebljava u prevenciji i sprječavanju mnogih bolesti. Trajnica je koja naraste do visine između 30 i 90 cm. Često je samonikla, no može se i uzgajati. Lišće otpušta snažan miris limuna, zbog čega se na engleskom jeziku naziva lemon balm, ili limunasti melem.

Uzgoj melise poprilično je jednostavan, a razmnožava se sadnicama ili dijeljenjem starijih biljaka. Može se uzgajati u tegli, u vrtu, ili u većim količinama za proizvodnju. Matičnjak je otporan na niske temperature. Osigurajte mu umjereno vlažno, humusno i rastresito tlo te izbjegavajte teška i vlažna tla.

Melisin čaj preporučuje se za mnoge zdravstvene probleme te predstavlja idealan čaj tijekom zimskih mjeseci. Stanja kod kojih može pomoći su manjak koncentracije, razdražljivost, napetost i nesanica, stres, upalni procesi u tijelu, depresija i kronični umor, probavne smetnje, visoka temperatura. Kad se priprema čaj od matičnjaka, dio ljekovitih spojeva će se razgraditi zato što se čaj priprema s kipućom vodom. Međutim, dio spojeva će preostati i pružati određene zdravstvene prednosti, posebno ako se čaj od matičnjaka pije neko vrijeme. Studija potvrđuje pozitivno djelovanje ekstrakta matičnjaka na pacijente koji su oboljeli od Alzheimerove bolesti te potvrđuje smanjenje razdoblja mentalnih smetnji i ekscitacija, kao i protuupalno djelovanje ulja matičnjaka na edeme, odnosno otoke nastale zbog nakupljanja tekućine na ozlijeđenim područjima. Istraživanja su pokazatelj zdravstvene vrijednosti matičnjaka i njegovih pripravaka u liječenju raznih bolesti i stanja. Međutim, treba imati na umu da ovakvi biljni pripravci nisu lijekovi za osnovne bolesti, nego mogu pomoći kod ublažavanja simptoma.

Melisa se tradicionalno koristi kod nervozom izazvanih tegoba u probavnom sustavu, ali i problema s nesanicom. U narodnoj medicini list melise upotrebljava se i za vanjsku i unutarnju primjenu. Upravo se od melise spravlja ukusan aromatični čaj, alkoholna tinktura, odnosno rakija s matičnjakom, ali može se koristiti i kao začin u pripremi salata, umaka, juha i drugih jela. Ako je riječ o vanjskoj pripremi, ona se u obliku ulja, ili samoga lista stavlja u kadu za kupanje, izazivajući blaženi osjećaj opuštenosti i ublažavanja nervoze. Melisi se još od drevnih vremena u narodnoj medicini pripisuju umirujuća svojstva, a brojne su studije potvrdile su kako unosom matičnjaka u obliku dodatka prehrani u količini od 300 mg mogu poboljšati kognitivne sposobnosti, popraviti raspoloženje te smanjiti intenzitet trenutačnog napada tjeskobe. Unošenjem matičnjaka u obliku dodataka prehrani, dva puta dnevno tijekom 15 dana, značajno se ublažuju simptomi anksioznosti, stresa, nervoze i tjeskobe. Eterično ulje ove biljke ima slično djelovanja kao i biljka. Ono je jako skupo i cijenjeno, pa treba paziti da nije riječ o krivotvorini. U vanjskoj primjeni koristi se za masažu (razblaženo), ili ublažavanje herpes simplexa.

Matičnjak je najbolje saditi u vrtu uz kupusnjače, jer svojim mirisom odvlači kukce od napada na kupusnjače. Također i zato što privlači pčele (medonosna je biljka), dobro ga je saditi ispod krošnji voćaka koje zahtijevaju oprašivanje, a matičnjaku odgovara polusjena. U zimu, kada mu lišće otpadne, može se koristiti kao malč za voćku. Preporučuje ga se saditi i s anđelikom, dragoljubom, ili sljezom. Matičnjak je moguće uzgajati u zatvorenom prostoru uz izvor svjetlosti, prozor ili umjetnu rasvjetu, no neće biti toliko aromatičan kao onaj koji se uzgaja na otvorenom. Berba za sušenje obavlja se tako da se režu ili kose cijele stabljike pet do deset centimetara iznad tla. Jednom osušene listove matičnjaka najbolje je čuvati u tamnoj staklenki i iskoristiti ih u roku od godine dana. Svježi listovi mogu se čuvati nekoliko dana u hladnjaku.