Strah od toga hoće li domaće tržište ove zime imati dovoljno struje i plina dodatno su ovih dana pojačale i dvojbe po kojim cijenama će kućanstva i gospodarstvenici plaćati energente. Hoće li cijene struje, plina, vode i toplinske energije doista odletjeti u nebo? Objavljene su razne analize stručnjaka prema kojima će se formirati cijene za kućanstva za najosnovnije režije, ali točne brojke i postotci povećanja nisu poznati za sve energente.

Za sada je poznato da bi od početka listopada računi za struju trebali narasti za 30 posto. U spiralu poskupljenja, zbog rasta cijena struje, ulazi i poskupljenje vode za 50 posto. Izračuni za plin pokazuju još drastičniji skok, za čak 76 posto. Šest hrvatskih gradova grije se na toplinsku energiju, a neslužbeno se govori da bi i ona mogla poskupjeti za 50 posto. Međutim, valja prije svega podsjetiti na to kako na hrvatskom tržištu, kod potrošača iz kategorije kućanstva, postoje oni koji su se odlučili za uslugu zajamčene cijene plina i električne energije, kao i oni koji su se odlučili za ugovore s tržišnim opskrbljivačima. To znači da se njima cijena mijenja ovisno o cijenama na tržištu. I oni su ti koji trenutačno prolaze kao "bosi po trnju".

Tržišni opskrbljivači plina su već poskupili, od početka kolovoza u prosjeku za devet posto. No takvih je kućanstava u Hrvatskoj manje od 20 posto. Veći problem mogao bi biti to što neki od takvih tržišnih opskrbljivača nisu ni ponudili poskupljenje jer im je poslovanje postalo neisplativo i oni jednostavno raskidaju ugovor s građanima te ih upućuju da se vrate opskrbljivaču u obvezi javne usluge. A opskrbljivači javne usluge, što je primjer sa zagrebačkom Gradskom plinarom, nisu na njih računali kada je ugovarala količine plina za svoje potrošače.

Što očekuje Osječane, kao općenito najveće potrošače plina i električne energije na istoku Hrvatske? Za one koji se griju na plin s 1. travnja počela je nova ogrjevna sezona, zajamčena je cijena s 0,25 kuna po kilovatsatu skočila na 0,45 kuna/kWh. No to je Vlada RH nadomjestila smanjenjem PDV-a s 25 na pet posto i umanjenjem od deset lipa po potrošenom kilovatu, što znači kako je kućanstvu koje je u travnju (kad se još koliko-toliko grijalo) za potrošenih 89 kubika plina, što preračunato u isporučenu energiju iznosi 853 kWh, ukupni račun (nakon PDV-a) umanjen za 85,30 kuna. Odnosno, ukupni račun veći je za pedesetak kuna. Tako bi trebalo biti sve do 30. ožujka iduće godine. Hoće li plin ipak tijekom sezone grijanja poskupjeti, nije se usudio prognozirati Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, no on upozorava na nešto drugo.

"Ako subvencija države bude previsoka, tada postoji opasnost da se potrošači neracionalno ponašaju u pogledu potrošnje, u ovom slučaju plina. Naime, ako nešto ne plaćate po adekvatnoj cijeni, onda se uvijek postavlja pitanje kako ćemo se racionalno odnositi prema tom energentu", smatra Pudić. Upozorava kako subvencije, posebice previsoke, dovode i u pitanje srž energetske učinkovitosti. "Naime, pri niskim cijenama može se dogoditi da povrat uloženih sredstava u izolaciju domaćinstva bude deset godina, a po stvarnim tržišnim cijenama izolacija bi se isplatila u dvije godine", ističe čelnik Hrvatske stručne udruge za plin.



Kada smo kod grijanja, za korisnike gradskog centralnog grijanja u Osijeku izvjesno je poskupljenje. Bar se to iščitava iz odgovora HEP Toplinarstva. "Tarifne stavke za proizvodnju i za distribuciju toplinske energije utvrđuju se na temelju metodologija koje je donijela Hrvatska energetska regulatorna agencija. Stoga će visina promjene krajnjih cijena za kupce biti poznata tek nakon što HERA razmotri zahtjeve koje će podnijeti HEP i donese odluke o novim tarifnim stavkama", odgovaraju iz HEP Toplinarstva, te napominju kako je ove godine u više drugih gradova u Hrvatskoj u kojima ne posluje HEP Toplinarstvo, zbog drastičnog povećanja ulaznih troškova poslovanja, već došlo do osjetnog poskupljenja toplinske energije. Ipak, srpanjskom odlukom Vlade RH smanjena je stopa PDV-a s 13 na stopu od pet posto za toplinsku energiju iz toplinskih stanica, a to se odnosi i na ogrjevna drva, pelete, sječke i brikete.

Cijena električne energije za kategoriju kućanstva također je pod mjerama Vladina paketa od 1. travnja. To znači da će prosječni račun za struju na godišnjoj razini iznositi 3725 kuna, odnosno 325 kuna više nego dosad. Vladinom intervencijom rast cijene struje ublažen je za 457 kuna na godišnjoj razni. Kad se sve zbroji i oduzme, hrvatska kućanstva će u prosjeku mjesečno plaćati račune za struju 27 kuna više nego dosad. Kada je riječ o cijeni vode, nju definira lokalna zajednica - gradovi i općine. Prema nedavnoj izjavi gradonačelnika Osijeka Ivana Radića, cijena vode se u Osijeku neće mijenjati.