Dome slatki dome
LJETNO CVIJEĆE TRAŽI POSEBNU NJEGU

Redovno otkidanje cvjetova uz bogatu prihranu i tlo
Objavljeno 25. kolovoza, 2022.
Kod nekih ljetnica, poput sufrinija, zna se dogoditi da listovi postaju blijedožuti

Jedan od važnijih faktora dugotrajnije i bogate cvatnje ljetnica je i otkidanje ocvalih cvjetova, čime se biljna energija usmjerava u stvaranje novih cvjetnih pupova i cvjetova te se ne troši u stvaranje sjemena. Time ćemo uvelike povećati bujnost cvatnje i produžiti vrijeme cvjetanja biljke. Izuzetno je važno da ljetnice ne zalijevamo po suncu. Najbolje vrijeme zalijevanja je kad se ugrijana zemlja u cvjetnoj posudi ohladi, dakle noću, ili rano ujutro, i to najbolje odstajalom vodom, ujednačene temperature sa zrakom, kako ne bi došlo do šoka pri zalijevanju toplih ljetnica i zemlje hladnom vodom, što može biti pogubno za biljke, poglavito za pelargonije. Pri zalijevanju ljetnog cvijeća ne smijemo pretjerivati, zalijevamo umjereno kako bismo sačuvali optimalan omjer vode i zraka u tlu.



Moramo znati da sve cvjetnice, premda većina traži obilje sunca, ne mogu držati da ih direktno prži sunce. Zato je potrebno već pri sadnji znati koje ljetnice traže sjenu ili polusjenu, a koje sunčane položaje. To je prvi preduvjet za kvalitetan start rasta našeg ljetnog cvijeća.

Najčešće smo mišljenja kako je za bogatu cvatnju i bujan rast dovoljno ljetnice zasaditi u kvalitetnu zemlju s dovoljno prostora. Međutim, često ni veličina cvjetne posude nije presudna za željeni rast naših sadnica. Često i u manjim loncima, koritima, sličnim ili improviziranim cvjetnim košarama, naše ljetnice mogu biti vrlo bujne. U takvim slučajevima moramo cvjetnice češće i redovito prihranjivati, a prema potrebi i pincirati radi gustoće sklopa. Jer tako brzo rastuće biljke brzo iscrpe hranjive tvari u manjim cvjetnim posudama, stoga im je potrebna redovita dohrana.

Dugotrajnost cvatnje možemo postići i unutarnjim oblaganjem cvjetnih posuda, poglavito plastičnih, keramičkih, kamenih od terakote i drugih, tankom oblogom od centimetar debelog stiropora, a radi postizanja kvalitetnih uvjeta rasta i razvoja korijenova sustava u posudi. Naime, u neizoliranim posudama supstrat, odnosno korijenova bala, pregrijava se, čime se stvaraju nepovoljni uvjeti rasta, što ima bitan utjecaj na rast, bujnost i bogatstvo cvatnje. Dodamo li još k tome da pri jutarnjem zalijevanju u takvim neizoliranim posudama tijekom dana kad prigrije sunce u cvjetnoj posudi dođe do "kuhanja", što dodatno negativno utječe na rast naših ljetnica.

Ljetnice koje ne podnose jako sunce, doduše, najčešće će izdržati ljeto na suncu, ali njihov izgled i bogatstvo cvatnje bit će upitni i najčešće će izgledati zakržljalo, ili kao da trpe sušu te tako i oku neugledno, što može narušiti cjelokupan sklad našeg vrta. Zato takvim biljkama koje ne podnose jako sunce možemo oplemeniti naše sjenice, sjenovite položaje i terase, gdje će one svojim bujnim cvatom potpuno ispuniti naša očekivanja. Jednako tako, biljne vrste koje traže sunčano stanište, na sjenovitim mjestima ni približno neće pružiti raskošnu ljepotu koju smo željeli postići. Zato za sjenovite položaje koristimo begonije, koleuse, natirhinume, exacum, nigele, torenije, mimuluse, nemzije i druge, koje će svu svoju raskoš pokazati upravo u polusjeni, ili na sjenovitom mjestu. Među takvim ljetnicama kraljicu sjenovitih položaja zasigurno će ponijeti vodenica /Impatiens/, bez obzira na to bila uspravnog ili puzajućeg rasta. Ona će najčešće naše sjenovito mjesto za odmor skriveno od jakog ljetnog sunca uljepšati od travnja do prosinca, zapravo do prvog mraza, a ako je zaštitimo i duže.

Kod nekih ljetnica, kao što su sufrinije i tapieni, od kojih možemo formirati cvjetne slapove ili cvjetne tepihe, ili prekrivače sa svakom vrstom posebno, zna se dogoditi da listovi postaju blijedožuti i biljka gubi snagu, ljepotu i na kraju uvene. Kod takvih biljaka potrebno je tim cvjetnicama dodati lakotopivo "željezo" u prahu koje možemo kupiti u svakoj vrtlariji ili cvjećarni. Prašinu štapićem zakopamo u cvjetnoj posudi da pri zalijevanju dolazi do topljenja te pri upijanju biljka koristi "željezo", pa ubrzo dobije ponovno bogato zelene listove sukladno svojoj vrsti. Takvo "željezo" možemo rastopiti u vodi i time zaliti biljke, ali uspjeh će biti manji i kratkotrajniji.

Jasminka Knežević
Biljkama koje ne podnose jako sunce možemo oplemeniti sjenice, sjenovite položaje i terase

Prihrana za dalije
Dalijama odgovara sunčani položaj, ali uz uvjet da ih mnogo prihranjujete, jer traže bogato tlo. Verbena i salvia česte su i na gredicama i u cvjetnim posudama. Obje biljke vole sunce. I dok je salvia otporna na bolesti i štetnike, verbena je osjetljiva na pepelnicu koja je često napada. Na gredice možete zasaditi i cinije i nevene koji se razmnožavaju sjemenom.

Hortenzija voli kiselo tlo
Iako je česta u cvjetnjacima, hortenzija ne uspijeva svakome. Osnovni problem kod njezina uzgoja jest kiselost tla, jer hortenzija treba izrazito kiseli supstrat.

Kiselost možete povećati zalijevanjem s vodom u koju ste umiješali limunsku kiselinu. U litru vode dodajte malu žličicu limunske kiseline. Hortenzija treba i dosta vlage, a ne bi smjela biti ni na jakom suncu.

Koliko treba zalijevati
Količina vlage koja je cvijetu potrebna također ovisi i o položaju biljke na kojem se ona nalazi. Ako je cvijet posađen na južnoj strani, treba više vode i treba ga češće zalijevati, prema potrebi može i ujutro i navečer. Ako je u posudi posađeno više biljaka različitih vrsta, znači da one crpe veću količinu vlage i treba ih onda i više zalijevati.

Možda ste propustili...

HRVATSKI SAVJET ZA ZELENU GRADNJU

Harmonija ekosustava

OSVJEŽITE CVJETNE POSUDE

Igrajte se kontrastima

ŠTEDNJA JE POSTALA STIL ŽIVOTA

Kvaliteta uvijek najbolji odabir

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ŠTEDNJA JE POSTALA STIL ŽIVOTA

Kvaliteta uvijek najbolji odabir

2

POTREBNA MU JE DOBRA ZAŠTITA OD ZIME

Limun ne podnosi hladnoću i mraz

3

VLAGA U KUPAONICI

Materijal je važan pri odabiru namještaja