Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u srpnju 12,3 % u odnosu na isti mjesec 2021., što je najviša stopa inflacije otkada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena goriva i hrane.

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u srpnju su u odnosu na lipanj porasle 0,4 %, pokazuje izvješće. Rast cijena od 12,3 % na godišnjoj razini predstavlja malo ubrzanje u odnosu na lipanj, kada su cijene porasle 12,1 %. To je već treći mjesec zaredom kako su potrošačke cijene porasle po dvoznamenkastim stopama. Ekonomski analitičar Damir Novotny pojašnjava kako su prije godinu dana cijene bile niže, pa je i osnovica s kojom se uspoređujemo niža. Tako da, kaže, imamo inflaciju i u lipnju, i u srpnju, odnosno u ovim ljetnim mjesecima, otprilike na toj razini.

- To je približno na sličnoj razini kao i prethodni mjesec. Cijene turističkih usluga učinile su svoje, najviše su zapravo rasle cijene u Jadranskoj Hrvatskoj. I to je onda podiglo ukupnu razinu cijena, ali mislim da inflacija u ovom trenutku gubi dah, vrlo vjerojatno će se smiriti na ovoj razini. Pa će onda, kada prijeđemo na osnovicu iz ove godine, biti niža stopa sljedeće. Dakle, rast cijena usporava. No sve govori u prilog da će zbog velike količine novca u optjecaju u eurozoni, koja se akumulirala proteklih desetak godina, cijene zapravo nastaviti postupno, polako rasti. Do radikalnog snižavanja mase novca u optjecaju neće doći, a to jedino može zaustaviti cijene. Stoga možemo očekivati da ćemo se morati naviknuti na život s inflacijom - kaže Novotny.

Kumulativno je u prvih sedam mjeseci indeks potrošačkih cijena porastao 9,1 % u odnosu na isto razdoblje lani, kažu analitičari Raiffeisenbank Austria u svom osvrtu. Prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP-a, na godišnjoj je razini u srpnju najveći porast potrošačkih cijena zabilježen u prijevozu (19,2 %) te hrani i bezalkoholnom piću (18,3 %). U restoranima i hotelima cijene su u prosjeku porasle 16,8 %. S rastom od 14,1 % prate ih cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, dok je rekreacija i kultura skuplja 10 %. Cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva porasle su 9,7 %, a odjeće i obuće 5,5 %. Očekuju da će dvoznamenkaste stope rasta ostati i idućih mjeseci, a blago smirivanje cijena tek s približavanjem kraja godine. To će, smatraju analitičari RBA, uglavnom biti posljedica učinka baznog razdoblja i, u manjoj mjeri, usporavanja gospodarske aktivnosti.

”Ne očekujemo pad cijena energije i hrane, nego tek usporavanje i možebitno smirivanje na trenutačno povišenim razinama. Stoga će prema našoj procjeni u 2022. Hrvatska zabilježiti najveću stopu inflacije u novijoj povijesti”, navode analitičari RBA, koji u ovoj godini očekuju prosječnu inflaciju od 9,2 %, možda i višu. Smatraju da će se dio inflatornih pritisaka prenijeti na iduću godinu. “U uvjetima nastavka geopolitičkih napetosti, poprilično je izgledno da će cijene energije ostati povišene, ali se administrativno limitiranje cijena u nekom trenutku mora popustiti, što će dovesti do odgođenog podizanja cijena određenih proizvoda i usluga”, ističu.