Novosti
ISPOD LINIJE SIROMAŠTVA 75 % UMIROVLJENIKA

Samo 20 % umirovljenika može si priuštiti ljetovanje, polovina ih more nije vidjela čak desetljeće
Objavljeno 17. kolovoza, 2022.
Nužna hitna intervencija u promjenu formule usklađivanja mirovina, kaže J. A. Petrović

Turistički promet u dosadašnjem dijelu kolovoza ostvario je 93 % rezultata iz rekordne 2019. godine. Prema podatcima sustava eVisitor ostvareno je oko 1,6 milijuna dolazaka te oko 12 milijuna noćenja, što u odnosu na isto doba kolovoza lani predstavlja rast 20 % u dolascima i 29 % u noćenjima. U odnosu na isto razdoblje kolovoza 2019., to je 80 % rezultata u dolascima i 93 % u noćenjima.



Prema anketi portala mirovina.hr na reprezentativnom uzorku, više od polovine umirovljenika more nije vidjelo dulje od deset godina. "Ove godine oko 20 % ih je bilo, ili će ići na more, najviše na tjedan dana. To su uglavnom oni koji su tamo 1960-ih ili ‘70-ih uspjeli sagraditi skromne vikendice od svojih socijalističkih primanja", kaže predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske (SUH) Jasna A. Petrović. Podatak o tek petini umirovljenika na ljetovanju u 2022. potvrđuje težinu njihovog položaja, u ovom trenutku, nakon koronakrize, dodatno otežanog dvoznamenkastom inflacijom i poskupljenjima, gdje najviše poskupljuju osnovni proizvodi - namirnice, energenti. Vukovarska umirovljenica, osvanuo je ovih dana naslov u Glasu Slavonije, kilogram bresaka od 15 kuna može si priuštiti samo jednom mjesečno. Ova populacija stalno pleše po rubu siromaštva, ili je odavno zakoračila u nj, pa je i to razlog što i nakon umirovljenja želi raditi te je na tržištu rada u ovom trenutku 23.900 umirovljenika, i taj je broj u porastu.

Osuđeni na sramoćenje


- Siromašni su svi umirovljenici koji nemaju dovoljno za dostojanstven život, svi čije su mirovine ispod hrvatske linije siromaštva, a to znači čak 75 % svih umirovljenika. Europske statistike navode kako je u RH čak 33,8 % svih sa 65+ izloženo riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, a doista je relativna vrijednost mirovine, tj. njezin udjel u prosječnoj plaći mizeran, i u svibnju je iznosio samo 35,2 %. No kod obiteljskih mirovina nema pogreške, jer je uglavnom riječ o siromašnim ženama čija je prosječna mirovina 2184 kune, 28 % prosječne plaće. Opravdano je što se za tu kategoriju mirovine prosječno povećavaju od 2023. za oko 10 %, iako su mnogi zaboravljeni, zaobiđeni i prepušteni krajnjoj bijedi - kaže Petrović.

A u RH je, zadnji su podaci HZMO-a iz lipnja, 1,229.760 korisnika mirovina, dok je osiguranika mirovinskog osiguranja 1,640.770, s tim da je Zavod objavio i prve podatke o broju osiguranika i za kraj srpnja – 1,645.750, a što je 2,44 % više nego u istom razdoblju 2021. Zadnji odnos broja umirovljenika i zaposlenih je 1:1,33, no u nekim dijelovima RH umirovljenika je više nego zaposlenih. K tome, usklađivanje mirovine dva puta godišnje uvijek zaostaje bar šest mjeseci za povećanjem plaća i troškova života, jer je formula usklađivanja prema zakonu tako postavljena.

Na upit kako se umirovljenici nose s inflacijom, poskupljenjima, pogotovo kada mnogima ni dosad mnogo toga osnovnog nije bilo dostupno, koja im je sada formula preživljavanja, Petrović kaže da smo sustav koji ne funkcionira, da se, iako su pokrenute i neke dobre mjere, one ne realiziraju u korist građana, a osobito ne za potporu siromašnima starijima.

Zamoljena za komentar kako će se umirovljenici snaći u prelasku na euro, a već sada kod dijela njih dvojno iskazivanje cijena stvara zbunjenost, Petrović kaže kako je nebitno kako se novac zove, nego ima li ga dovoljno, i može li se zasluženo živjeti od minuloga rada.

- Snaći će se umirovljenici s novom valutom, a osim kratkoročnih poteškoća te uz dobro organiziranu informativnu kampanju, dugoročno bi prijelaz na euro mogao samo koristiti gospodarskom napretku, pa time i porastu standarda starijih - kaže Petrović.

"Povlašteni"


Hrvatska stranka umirovljenika ovih dana izišla je s još dvije od 19 interventnih mjera koje, kako kaže, predlaže za ublažavanje negativnog utjecaja inflacije na standard i položaj umirovljenika i starijih. Jedna od njih je ukidanje 10-postotnog umanjenja na mirovine koje se ostvaruju po posebnim propisima (isplaćuju se na teret proračuna). Kako navode u HSU-u, odnose se na 180.000 korisnika, umanjivale su se 2010. kada je zakonom propisano da se mirovine veće od 3500 kuna smanjuju za 10 % te 2014., a odnosilo se na mirovine veće od 5000 kuna, što je ukinuto odlukom Vlade 2017., nakon što su se ispunili zakonski uvjeti, odnosno kada je rast BDP-a u tri kvartala zaredom bio više od 2 %. "No, umanjenje iz 2010. nije ukinuto. Tako se i dandanas mirovine ostvarene prema posebnim propisima umanjuju za 10 %, bez ikakvih naznaka od strane Vlade ili Sabora da bi se to moglo anulirati", navode u HSU-u.

- Povlaštene mirovine koje su regulirane kroz desetak različitih zakona, smanjene su zakonom što je na snagu stupio 1. srpnja, ali se smanjenje nije odnosilo na mirovine 100-postotnih HRVI i rudara iz ugljenokopa Tupljak, kao ni na mirovine radnika izloženih azbestu. Nisu se umanjile ni mirovine niže od 3500 kuna, a vodilo se računa i da nakon umanjenja mirovine ne budu manje od tog iznosa. HSU kaže kako bi se "povratom" oduzetih 10 % za povlaštene umirovljenike poboljšalo standard 180.000 umirovljenika, što nije točno, jer je 2010. za 10 % zakinuto 90.000 "povlaštenih" umirovljenika. Točne brojke su važne, jer tako se mjeri stvarnost kako bi se planirala budućnost. A važno je i podsjetiti kako je tadašnja premijerka Kosor već u prosincu 2010. zamrznula mirovine i uvela "odgodu" usklađivanja i time tri ciklusa zaredom ostavila mirovine u realnom padu. Dakle, HSU nema ni točan uvid u stvarne podatke, ali bi svejedno za svih 181.000 umirovljenika prema posebnim propisima podigli mirovine za 10 %, iako je prosječna mirovina "povlaštenih" umirovljenika 4550, a tzv. običnih samo 2707 kuna, što je bitno manje. Začuđujuće je da je HSU zagovara povećanje mirovina bogatijih i povlaštenijih, ali nemaju ništa protiv što se u vrijeme dvoznamenkaste inflacije onima s najnižim mirovinama s krajnjom bahatošću povećavaju samo za 1,5 %, i to tek od početka iduće godine - komentira HSU-ov prijedlog mjere Petrović.

Suzana Župan
Za potpuno ukidanje HRT pristojbe svim građanima
HSU kao jednu od mjera predlaže i smanjenje/ukidanje HRT pretplate za dio građana. "Predlažemo da se vlasnici prijamnika samci, čiji ukupan mjesečni prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 2582 kn te članovi kućanstva čiji mjesečni prihod po članu kućanstva nije veći od 2065,60 kn (usklađeno s cenzusom prihoda za ostvarivanje prava na plaćanja premije dopunskog zdravstvenog osiguranja iz proračuna), oslobode od plaćanja HRT pristojbe u visini 50 %, a svi građani s mjesečnim prihodima do 1500 kuna po članu kućanstva, u cijelosti oslobode plaćanja", navode u HSU-u. U zakonskoj proceduri, naime, u Hrvatskom saboru je Prijedlog zakona o dopuni Zakona o HRT-u koji je Saboru podnio HSU-ov Silvano Hrelja. "Svakako bi javna RTV trebala biti u cijelosti dostupnija i priuštiva svakoj obitelji, a osobito starijima jer pravo na informacije pokazalo se itekako značajnim u doba COVID-a, ali i drugim katastrofičnim situacijama. Ne držimo da je smanjenje/ukidanje pretplate za najsiromašnije značajna antiinflacijska mjera, nego bi potpuno ukidanje pretplate za sve građane, uostalom kao i plaćanja vode, trebalo obuhvatiti sve građane i biti tretirano kao temeljno ljudsko pravo na informacije, tj. kao pravo na zrak, vodu, krov nad glavom, na hranu", kaže predsjednica SUH-a.

Trgovci bez nadzora
- Trgovci su dosad, bez ikakvih skrupula i uz snižene vrijednosti PDV-a, nastavili povećavati cijene. Nitko ih ne nadzire, ne kažnjava. Danas je sve češće pitanje prosječnog očajnog umirovljenika hoće li neki mjesec platiti režije, jesti ili kupiti lijekove. I onda se čudimo sve ubrzanijem umiranju starijih, i to onih s nižim primanjima. Hitna intervencija u promjenu formule usklađivanja, kako već godinama zahtijevaju umirovljeničke udruge, mogla bi bar malo usporiti kolaps socijalnog stanja zbog realnog pada realne vrijednosti mirovine. Generacija osuđena na sramoćenje i gubitak dostojanstva sigurnosti u starosti stečene na temelju rada, sve češće živi od prikupljenih plastičnih boca, kopanja po kontejnerima i prikupljanju otpadaka na tržnicama pred zatvaranje, kao i od ilegalnog rada na crno - kaže predsjednica SUH-a.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana