SLATINA

Slatina je svojedobno bila trgovište, no više nema sajmova kakvi su nekada održavani i na koje se danima dolazilo pješice ili u zaprežnim kolima iz udaljenih mjesta, ali je zadržana tradicija sajmovanja petkom - riječ je o tržnici kakvu ima gotovo svako veće mjesto. Osim tehnološkog napretka, na promjenu načina trgovanja i održavanja sajmova posljednjih godina utjecali su gospodarska kriza i pandemija koronavirusa, ali i sve značajnija prisutnost trgovačkih centara.

Provjerili smo posljednjeg petka što se može naći na slatinskoj tržnici. Na uobičajenim mjestima nalaze se štandovi s odjevnim predmetima i obućom, pa se može reći da je ponuda prilično dobra. Prodavači nude velik izbor svih vrsta i veličina odjevnih predmeta, kao i muške i ženske obuće, a zanimljivo je da cijene nisu veće nego što su bile i prije nekoliko tjedana, za razliku od cijena svih drugih artikala. Nudi se također razna drvena galanterija, pletene košare svih oblika i veličina te cvjetni aranžmani od živog i umjetnog cvijeća.

- Trgovina je nekad bolja, nekad lošija, a danas je solidno. Posao se još uvijek isplati, jer ljudi se moraju odijevati unatoč krizi. Ovo je samo štand, mi nemamo prodavaonicu, pa moramo ići iz mjesta u mjesto i svagdje plaćati najam prodajnog prostora, a i troškovi prijevoza nisu mali. Robu nabavljamo isključivo u zagrebačkim veletrgovinama, pa najmanje dvaput mjesečno putujemo u Zagreb. Osim toga, svaki dan radi se na drugom mjestu, u drugom selu - kaže Rožika Milnović iz Trgovačkog obrta Hella Željka Milnovića iz Slatine.

Kad je riječ o voću i povrću, priča je potpuno drukčija: ponuda je, naime, na gradskoj tržnici u Slatini više nego skromna. Dinje se mogu naći po pet kuna sitnije ili po sedam kuna krupnije. Lijepe, krupne šljive stoje osam kuna, a breskve se prodaju po 12 kuna. Premda je vrijeme pripremanja zimnice, cijena rajčice kreće se od pet do osam kuna po kilogramu, paprika se prodaje za osam do 10 kuna, a luk je od šest do osam kuna. Cijena peršina je 35 kuna. Svaku vrstu voća ili povrća moglo se naći na jednom ili dva mjesta, a nekih, kao što su krastavci, uopće nije bilo. Valja istaknuti da u posljednje vrijeme na količinu ponuđene robe, ali i na cijene, utječe i suša, koja je kod mnogih proizvođača prepolovila urod.

Svoje proizvode na slatinskoj tržnici nude obiteljska poljoprivredna gospodarstva Liović iz Slatine, Zvonko Bašek iz Slatine, Miroslav Ivanić iz Medinaca, Trgovački obrt Ivana Željka Blaževića iz Kutine, A.M.V. Obrt za trgovinu Ivice Dominkovića iz Predavca nedaleko od Bjelovara i brojni drugi.

Slatinskom tržnicom upravlja gradska komunalna tvrtka Slatin KOM i zatvoreni dio tržnice otvoren je petkom od 6 do 14 sati. Na otvorenom dijelu tržnice, međutim, prodavači mogu biti na usluzi građanima i posjetiteljima iz okolnih mjesta sve dok imaju što ponuditi.