Dok dežurni dušebrižnici prozivaju Rimca zašto ne proizvodi "narodne" električne automobile umjesto Nevere, koja je u samom svjetskom vrhu po tehnologijama i performansama, kolege iz britanskog What Cara na ogled su stavili četiri upravo takva električna mališana.

Električna vozila iz dana u dan postaju sve brža i impresivnija. Imena poput Tesle, Rimca, Lucida i Porschea natječu se tko će napraviti najbrža i najperformansnija vozila na baterije, pokazujući svijetu da je industrija električnih vozila daleko odmaknula od sporih kolica za golf. Ali nisu sva električna vozila brza.



Zapravo, postoji nekoliko tipova namijenjenih za gradsku mobilnost, koji su isključivo električni, a četiri od njih u čvrstoj su borbi za najveću pravocrtnu brzinu odmjerili "snage" zahvaljujući britanskom What Caru.

U ovoj drag utrci, utakmica se vodi između vozila Citroën Ami, Estrima Biro, Scooterpac Cabin Car i Sinclair C5. Citroen Ami najpoznatiji je od njih, četverocikl s dva sjedala koji je dostupan za iznajmljivanje preko Stellantisa i Free2Movea. Njegova baterija kapaciteta 5,5 kWh može mini EV težak 485 kilograma, kojeg pokreće električni motor koji daje slabih osam KS, provesti do oko 75 kilometara uz najveću brzinu od 45 km/h.

S druge strane, talijanska Estrima Biro slična je Amiju u pogledu maksimalne brzine, unatoč upola manjoj snazi ​​od svog električnog motora. Također je s 350 kg i lakši. Zanimljivo je da su gore spomenuta vozila najbrža u skupini, a ipak su sljedeća dva uzbudljivije suparništvo. Unatoč tome što je najstariji od ova četiri vozila, Sinclair C5 nije najsporiji s najvećom brzinom od 24 kilometra na sat.

Ta razlika pripada Scooterpac Cabin Caru, pokretnom skuteru koji teži samo 178 kg, i u najboljoj formi ima najveću brzinu od 13 km/h, i koja skida osmijeh s lica. Iako se uvijek pitamo tko bi mogao pobijediti u nekoj ozbiljnoj drag utrci, ova nalikuje na natjecanje šepavih kornjača i sakatih puževa.



Sumnjamo da će u dogledno vrijeme ovi automobili u većem broju stići na gradske ulice u Hrvatskoj. Teško da će doći u privatne ruke, jer svako od ovih vozila košta nekoliko tisuća eura, nego je znatno vjerojatnije da bi pokoji od ovih modela mogao dobiti korporacijsku registraciju, prije svega kod IT tvrtki. Ipak, gledajući povijest električnih automobila u svijetu, pa i u Hrvatskoj, budućnost se brzo događa. Još do prije nekoliko godina dizel je bio omiljen pogonski izbor ne samo u Hrvatskoj, nego i u većini europskih država, a danas ga je benzin dvostruko nadmašio, a čak su ga i hibridi prestigli. Primjetno je i znatno, i to višestruko, povećanje broja električnih vozila, pogotovo na bogatom zapadu Europe te Skandinaviji.

Budućnost ovih "puževa" s početka teksta ipak je izvjesna, prije svega u velikim europskim metropolama, poput Pariza, gdje je brzina već smanjena na 30 km/h u širem gradskom prstenu. Tamo ovi električni itekako imaju smisla, a i zbog činjenice da je platežna moć tamošnjeg stanovništva mnogo veća od one u Hrvatskoj.