Prilikom prekomjerne izloženosti UVB zrakama na koži su vidljive promjene (crvenilo, opekline), a UV zrake ozbiljno oštećuju kožu, no ta su oštećenja vidljiva najviše tek nakon puno godina, upozoravaju brojni liječnici, posebice dermatolozi.

Dakako, ključni je razlog za mnoštvo takvih upozorenja činjenica da se posljednjih godina drastično povećao broj oboljelih od raka kože, odnosno melanoma. Treba li koristiti kremu sa zaštitnim faktorom? Dokazano je da su sunčane ili UV zrake štetne za kožu – izazivaju rak kože i ubrzano starenje kože. UV zrake izazivaju oksidativni stres i utječu na razgradnju kolagena i hijaluronske kiseline, što se na koži očituje stvaranjem bora, a utječu i na stvaranje hiperpigmentacija. Unatoč svim pozitivnim učincima, ne možemo zanemariti činjenicu da Sunce ima važnu ulogu u ubrzanom starenju kože, ali i u razvoju raka kože. Moramo biti oprezni kada se izlažemo Suncu i uvijek zaštititi kožu - to je sveto pravilo za ljetne mjesece.

Kratica SPF znači Sun Protection Factor, ili zaštitni faktor. Govori nam koliko dugo možemo produljiti prirodnu zaštitu kože (ona je oko 10 minuta) prije nego što se na njoj pojavi opeklina. Ako koristimo SPF 50, možemo biti na suncu 50 puta duže nego što bismo bili bez zaštite. No, treba znati i da nas ni jedan SPF ne štiti 100-postotno od UV zraka – čak i SPF 50 blokira samo 98 posto UV zraka. Stoga se uz kreme s UV zaštitom za vrijeme najjačeg Sunca preporučuje i prekrivanje tijela (kapa, odjeća, sunčane naočale) i, naravno, povlačenje u hladovinu.

Koje UV filtre treba odabrati – kemijske ili mineralne? Kemijski (organski) UV filtri djeluju upijajući UV svjetlost na određenim valnim dužinama, a mineralni (anorganski) UV filtri dijelom apsorbiraju, a dijelom odbijaju i raspršuju UV zračenje. Prednost je kemijskih filtara to što su kozmetički elegantniji, nisu teški na koži, lakše se razmazuju i ne ostavljaju bijele tragove. S druge strane, njihov je nedostatak sigurnost; postoje čak i studije koje pokazuju da ti filtri prolaze kroz kožu u sistemski krvotok i izazivaju zdravstvene tegobe, često endokrinološke. Kemijski UV filtri kod nekih osoba izazivaju reakcije preosjetljivosti na koži (crvenilo, iritacija). Uz kemijske postoje i mineralni UV filtri, sastavljeni od dva spoja: cinkova oksida i titanova dioksida. Mineralni filtri pokazuju veću sigurnost jer ne prodiru kroz kožu. Nažalost, često ostavljaju bijele tragove na koži, a prikladniji su za osobe s osjetljivom kožom. Međutim, ako imate suh tip kože i želite upotrebljavati samo mineralne filtre, ispod kreme za sunčanje nanesite serum i kremu za njegu – cinkov oksid u formulacijama može, naime, dehidrirati kožu.