Novosti
30 GODINA OD NAJVEĆE RAZMJENE ZAROBLJENIKA

Najmlađi razmijenjeni logoraš imao je 16 godina, najstariji 67
Objavljeno 13. kolovoza, 2022.
Za mučenje ljudi i ubijanje u logorima dosad nitko nije odgovarao, kaže Damir Buljević

Hrvatska će u nedjelju, 14. kolovoza, obilježiti Dan sjećanja na zatočenike neprijateljskih logora tijekom Domovinskog rata. Tri su desetljeća prošla od najveće razmjene ratnih zarobljenika u Domovinskom ratu, koja se 1992. odigrala u Nemetinu, na tadašnjem prostoru linije razdvajanja između položaja hrvatskih branitelja i srpskog agresora. Prema podatcima Hrvatskog društva zatočenika srpskih koncentracijskih logora, razmijenjeno je 714 hrvatskih branitelja i civila, a prema nekim drugim izvorima Hrvatskoj je vraćeno oko 660 ratnih zarobljenika i zatočenika srpskih koncentracijskih logora. Među njima je bilo najviše vukovarskih branitelja s Mitnice i ranjenika iz vukovarske bolnice, koji su nakon sloma otpora prebačeni u Srbiju i zatočeni u koncentracijskim logorima Srijemska Mitrovica, Stajićevo, Morinja i vojno-istražnim zatvorima u Beogradu, Nišu, Valjevu...



Dio oslobođenih hrvatskih branitelja u Srbiji je bio osuđen na dugogodišnje kazne zatvora ili su se protiv njih vodili polulegalni sudski postupci, na kojima su tri branitelja osuđena na smrtne kazne. Podatci kažu kako su na razmjenu u Nemetin iz neprijateljskog zatočeništva stigle ukupno 662 osobe, među kojima su bila 573 hrvatska branitelja i 89 civila. Razmijenjeno je pet žena i 657 muškaraca, najstariji tada razmijenjeni zatočenik imao je 67 godina, a najmlađi 16. Osam je osoba bilo u dobi između 16 i 18 godina, a dvije su bile starije od 65 godina.

Među razmijenjenima 566 ih je zarobljeno između 18. i 20. studenoga 1991. na području Vukovara, a prosječno su u zatočeništvu proveli 250 dana. Na razmjenu u Nemetin 484 osobe dovedene su iz Srijemske Mitrovice, 15 iz Niša, 68 iz Morinja, dvije iz Valjeva, jedna iz Padinske Skele, a čak 92 iz vojno-istražnog zatvora u Beogradu.

Damir Buljević, hrvatski dragovoljac i branitelj, zatočenik srpskih koncentracijskih logora, te predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Osječko-baranjske županije, tvrdi da je kroz srpske koncentracijske logore tijekom Domovinskog rata prošlo 15 tisuća ljudi, a status logoraša dobilo je oko 8700 branitelja, pripadnika vojske i policije.

- Naš je zadatak da se i nakon 30 godina brinemo o ljudima koji su prošli golgote srpskih logora. Prvo nam je zadatak bio osigurati im status i prava koja imaju, jer je od 1993., kada su prvi zatočenici logora dobili status logoraša, promijenjeno desetak zakona. Mnogi nisu uspijevali ostvariti status i tu je HDLSKL imao zaista velik utjecaj pomažući im u tom dijelu - kaže Buljević, dodajući kako im je omogućena i psihosocijalna pomoć.

Naglašava da su posljednjom promjenom zakona, u mandatu ministra branitelja Tome Medveda, uspjeli objediniti sve svoje prijedloge, koji su na kraju i usvojeni.

Prema njegovim riječima, Društvu su jako važne ove obljetnice kako sjećanja na te razmjene ne bi izblijedjela, da održe kulturu sjećanja kako bi i naše mlade generacije imale prilike saznati što se događalo u vrijeme Domovinskog rata.

- Ono na što također godinama upozoravamo jest činjenica da nitko iz tih logora u Srbiji za zlodjela koja su činili zarobljenim hrvatskim braniteljima i civilima nije odgovarao. Svaku hrvatsku vladu upozoravamo na neprocesuiranje ratnih zločina. Nezadovoljni smo sporošću pravosudnog sustava, koji ne procesuira ratne zločine. Ti čuvari logora koji su ljude mučili i na koncu ih i ubijali - za to nitko nije odgovarao. Događa li se to zbog nemara i nesposobnosti ili netko ne radi svoj posao, nije nam poznato, ali znamo da se ništa ne pomiče u tom smislu – kaže Buljević.

Napominje također kako godinama pokušavaju obilježiti logore u Srbiji - Stajićevo, Begejci, Niš, Beograd, Mitrovica, no nije im dopušteno čak ni da se bar jednom godišnje poklone žrtvama na tim mjestima.

- Vidimo da bi predsjednik Srbije došao u Jasenovac, a s druge strane ne priznaje postojanje logora i počinjene zločine u Srbiji. Nikako nam ne žele dopustiti da se pojavimo tamo i obilježimo to na bilo koji način. Tu pomaka nema i zato smo razočarani i nezadovoljni, a da ne govorim o ratnoj odšteti Srbije zatočenicima, što također pokušavamo riješiti - zaključuje Buljević, dodajući da je naša vlada dosad učinila dosta, ali da misle kako je mogla i trebala više.

HDLSKL će obilježavanje 30 godina od razmjene zarobljenika u Nemetinu početi u subotu, 13. kolovoza, u 19 sati uz državnu cestu Vukovar – Sotin kod skretanja za Ovčaru, gdje će biti otkriven spomenik "Siluete", rad Dubravka Duića. Za nedjelju, 14. kolovoza, u 9 sati kod spomen-obilježja na mjestu razmjene u Nemetinu predviđeno je odavanje počasti svim logorašima podizanjem zastave. Program se nastavlja u Hrvatskom domu u Vukovaru, gdje će u 11 sati početi svečana akademija s prigodnim programom. Druženje se od 13 sati nastavlja na stadionu HNK Radnički Vukovar.

Tomislav Prusina
Damir Buljević predsjednik HDLSKL OBŽ-a

Godinama pokušavamo obilježiti logore u Srbiji - Stajićevo, Begejci, Niš, Beograd, Mitrovica, no nije nam dopušteno čak ni da se bar jednom godišnje poklonimo žrtvama na tim mjestima.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana