Objavljeno 13. kolovoza, 2022.
Poljoprivrednik Josip Ligda očekuje otkupnu cijenu suncokreta od 5 kn/kg
Uskoro počinje žetva jedne od najznačajnijih uljnih kultura. Unatoč suši i specifičnom razdoblju ratari se nadaju dobrom urodu.
Josip Ligda iz Jelisavca ovu kulturu uzgaja već oko pet desetljeća.
"Sjetva je bila obavljena u agrotehničkim rokovima, točnije 30. travnja, i nakon toga izvršeno je samo jedno prskanje. Na zasijanih 14 hektara očekujem prinos od oko četiri tone po hektaru, što je neki prosjek. No, u proteklim godinama znao sam imati i veći prinos, pet tona po hektaru. Ipak moram reći kako je od svih kultura koje uzgajam ove sezone suncokret najbolje podnio sušu i žetva kreće oko 1. rujna", istaknuo je Ligda.
Na njegovih je 200 hektara poljoprivrednih površina, osim suncokreta, zasijana soja, šećerna repa, kukuruz i pšenica, a kako sam ističe od svih kultura suncokret i pšenica najbolje su podnijeli ovogodišnju sušu.
"Suncokret uzgajam već 50 godina, a ova je godina jedna od lošijih i najsuših, jer kiše gotovo i nije bilo, no suncokret je jedino dobro podnio to sušno razdoblje. Kukuruz i šećerna repa izgledaju lošije, jer to su kasne kulture i nisu pobjegle suši koja ih je uhvatila u najgore vrijeme. Početkom srpnja trebalo im je vode i jedna dobra kiša koja je izostala, odnosno pala je baznačajna količina od svega osam litara", pojasnio je Ligda te dodao kako mu kiša i oborine u ovom trenutku ne bi pomogle.
Isplativost
"Kiša koja bi sada pala ne bi ništa učinila, jer ona je bila potrebna prije mjesec dana, onda bi bile veće glave i daleko veći prinos. Uz rub parcele veće su glave, jer imaju zraka, no u sredini parcele ostale su manje", kazao je sugovornik i dodao kako bez obzira na sve očekuje dobar prinos suncokreta u odnosu na druge kulture.
"Soja i kukuruz dosta su lošiji nego prethodnih godina, a lošija je i šećerna repa. No, evo, suncokret još ima zelenog lišća više od 50 posto, odnosno izgleda kako u ovom razdoblju i treba izgledati. Samo bi kape bile veće da nije tolika suša, jer se nije mogao naliti. Smatram kako bi bio još bolji da smo ga rjeđe sijali, recimo na razmak od 27 do 35 cm, no mi smo ga sijali na 25 cm. U tom slučaju prinos bi bio veći sigurno za oko 15 posto. Ali opet, ponavljam, za ovakvu godinu on je odličan, dobro izgleda i nisam imao nikakvih problema s bolestima ili štetnicima", rekao je Ligda, ističući i važnost plodoreda kod uzgoja ove kulture.
Proizvodnja suncokreta do sada je poljoprivrednicima bila iznimno isplativa, jer im je otkupna cijena od oko četiri kune po kilogramu jamčila zaradu.
"Prošle je godine cijena bila 3,90 kuna po kilogramu, ali s tom cijenom ne bih bio zadovoljan i ove godine stoga očekujem veću cijenu, oko pet kuna po kilogramu", kazao je Ligda, a njegov ovogodišnji urod, kao i prethodnih godina, otkupit će Žitni terminal u Vukovaru. Kako kaže, za iduću sezonu planira čak i povećati površine zasijane suncokretom.
Prerada
Inače, proizvodnja suncokreta u Hrvatskoj zadnjih godina raste, iako površine nisu povećane. Rezultat je to kvalitetnijeg ulaganja u proizvodnju, naveli su stručnjaci specijalizirane konzultantske tvrtke Smarter, ističući kako Hrvatska proizvodi suncokreta više nego što su njezine potrebe. Naime, samodostatnost je oko 212 posto, no zadovoljavamo tek 44 posto potreba za suncokretovim uljem. Proizvodne kapacitete za preradu suncokreta u suncokretovo ulje također imamo i bilo bi logično, s obzirom na rast cijena, da se veće količine ove izrazito tražene i skupe namirnice osiguraju iz domaćih izvora te da domaće suncokretovo zrno preradimo u tvornicama u Hrvatskoj, kažu u Smarterovoj analizi.
Analize Smartera također govore kako smo tijekom 2020. godine izvezli 60.537 tona suncokretovog sjemena, dok je taj izvoz u 2021. godini povećan na 64.664 tona. Što se tiče suncokretovog ulja, 2020. godine Hrvatska je uvezla ukupno 69.079 tona, dok je izvoz bio 42.767 tona. U 2021. izvoz je povećan na 45.070 tona, a uvezeno je 78.572 tona suncokretovog ulja.
"Prostora za rast domaće prerade ima, i to bi trebala u ovom trenutku biti važna strateška odluka Vlade, ako želimo osigurati stabilnost domaćeg tržišta, ali i postati zanimljiv igrač i dobavljač ovog traženog proizvoda na europskom tržištu", zaključuju stručnjaci Smartera.
Tihana Eršek Cicvarić
Važno zaustaviti nekontrolirani izvoz
U našoj zemlji, u 2020. godini, zasijalo je bilo 39.000 hektara suncokreta, dok je proizvedeno 120.000 tona suncokreta uz prinos od 3,1 t/ha, što je na razini najboljih EU prinosa, kažu analize. Osim toga, bilježi se i značajno povećanje otkupnih cijena u 2022. godini, izazvano globalnom nesigurnošću koja je povećala cijenu na 4,70 kn/ kg u ožujku ove godine, dok su se cijene suncokreta godinama prije kretale na razini od oko 2 kn/kg. U proizvodnji uljarica konkurentni smo na svjetskom tržištu, što bi nam trebalo osigurati stabilnost u idućem izazovnom razdoblju. Vrlo loše bilo bi ove sezone nekontrolirano izvezesti daleko veće količine suncokreta nego što je to bilo do sada te da domaće tržište ostane ovisno o uvozu skupog suncokretovog ulja, kao finalnog proizvoda, zaključak je stručnjaka Smartera.