Objavljeno 13. kolovoza, 2022.
S Konradom Clewingom, ekspertom za Balkan na Leibniz-Institutu za studije istočne i jugoistočne Europe u Regensburgu (Njemačka), za DW je razgovarala Anila Shuka. Za ovotjedni Magazin prenosimo dijelove tog razgovora.
Deutsche Welle: Gospodine Clewing, vidite li povećanu sigurnosnu prijetnju na Kosovu i u regiji zapadnog Balkana?
Konrad Clewing: Kratkoročno gledano, nema neke posebne prijetnje jer KFOR, kao vojna misija pod vodstvom NATO-a, svakako je u stanju stabilizirati situaciju. Ali vidim veliki problem u tome što opis zadaće KFOR-a, koji proizilazi iz rezolucije UN-a iz 1999., ne uključuje obranu nacionalne sigurnosti Kosova (aktivnosti koje za cilj imaju zaštitu opstanka i suvereniteta države - nap. red.). Temeljna postavka iz 1999. je stvaranje mirnog okruženja i slobode kretanja unutar Kosova. Dugoročno, međutim, ove dvije točke nisu dovoljne da se riješi mogući sukob između Srbije i Kosova. I zato treba nastojati pronaći istinski duboko i stabilno rješenje za potrebe nacionalne sigurnosti Kosova. A to vidim samo u perspektivi, koju daje članstvo Kosova u NATO-u.
Pokazuje li Njemačka, analogno konfliktu Rusije i Ukrajine, previše obzira prema interesima Srbije?
- Njemačka i zapad u cjelini uhvaćeni su u neku vrstu pustih želja, po kojima revizionističke tvrdnje - u ovom slučaju Srbije protiv Kosova ili Rusije protiv Ukrajine - ne treba uzimati preozbiljno. A ako se ikako i razmatraju, one se, kako se mislilo, odnose na manje teritorije poput Krima kada je u pitanju Ukrajina ili sjevernog Kosova u slučaju Kosova. I upravo se na toj osnovi stalno agiralo kao da Srbiji treba dodijeliti centralnu ulogu na Balkanu. Mislim da je ta politika naivna i da je treba hitno mijenjati.
Bi li učlanjenje Kosova u NATO savez dovelo do toga da se stanovništvo Srbije, koje je uglavnom skeptično prema zapadu, još više okrene svojoj neslužbenoj sili zaštitnici - Rusiji?
- Ne vidim veliku opasnost za takvo što ako Srbija i dalje bude imala perspektivu za učlanjenje u EU, ili možda čak i veću nego ranije. Prema mom scenariju, Kosovo bi ulaskom u NATO imalo sigurnosne garancije u odnosu prema Srbiji. I pod tom pretpostavkom više ne bi bilo nužno da Srbija službeno prizna Kosovo. To se vjerojatno ne bi ni dogodilo jer Srbija tada ionako ne bi mogla poduzeti ništa neslužbeno ili sigurnosno, što bi ugrozilo postojanje Kosova. Ako bi se Srbiji i regiji ponudila iskrena EU perspektiva, mislim da ni u kojem srpskom interesu ne bi moglo biti nedvosmisleno opredjeljenje za Rusiju.
Darko Jerković