ISTRAŽIVANJE: TURISTIČKA SEZONA BILJEŽI REKORDE. ŠTO KAŽU EU TURISTI?
Opće je poznato milijunima turista iz inozemstva da je Hrvatska država izuzetne ljepote, različitosti, očuvanih prirodnih resursa i prije svega iznimnih povijesnih znamenitosti. No Hrvatska je država čiji stanovnici očito o tome (pre)malo vode računa, koji nisu toga izrazito svjesni, koji su čak i ravnodušni prema ljepoti svoje države u kojoj žive.
To pokazuje i smeće koje je posvuda, uništava se infrastruktura, betonizacija i apartmanizacija je opće prisutna, posebno na Jadranu, podmeću se požari, te time uništava dragocjena vegetacija, što kvari opći dojam svima koji dolaze u Hrvatsku. Hrvatska je "zaostala" u mnogim pogledima za brojnim državama Europske unije, ali to je sada i njezina najveća prednost, jer nije sve komercijalizirano te u službi industrije i krupnog kapitala. Ukratko, to su rezultati istraživanja koje je od 1. svibnja do 1. kolovoza ove godine provela futurologinja Sanela Dropulić, idejna začetnica i direktorica poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku (www.osjetihrvatsku.hr), specijalizirana za futurologiju poduzetništva i sociološke odnose.
Istraživanje je obuhvatilo 109 državljanki i državljana Europske unije od 21 do 67 godina starosti, a koji u Hrvatsku dolaze radi posla, obiteljskih potreba ili godišnjeg odmora. Cilj ovog istraživanja bilo je u prvom redu ispitati kako Hrvatsku, kao 27. članicu velike EU obitelji, doživljavaju državljani ostalih članica koji nas posjećuju u ovoj za nas rekordnoj turističkoj sezoni nakon pandemije korone.
Istraživanje je obavljeno u tri mjeseca u 25 mjesta Lijepe Naše - Pula, Brijuni, Rovinj, Rijeka, Senj, Vodice, Krasno, Zavižanj, Paklenica, Zadar, Plitvička jezera, Kumrovec, Zagreb, Orebić, Hvar, Božava, Lošinj, Vrbnik, Baška, Split, Ogulin, Čakovec, Varaždinske Toplice, Zaprešić i Gospić.
Rezultati istraživanja koje je provela Sanela Dropulić imali su cilj utvrditi ne samo što EU državljani koji dolaze ove sezone u Hrvatsku vole kod nas nego i što ne vole, a kako bismo unaprijedili i popravili sve ono što možemo. Rezultate istraživanja Sanela Dropulić iskoristit će i u svojoj najnovijoj (četvrtoj zaredom) knjizi posvećenoj poduzetništvu pod nazivom "Biti normalan u nenormalno doba - Poduzetništvo u izazovnim vremenima!", koja će biti svečano promovirana 19. studenoga 2022. na Svjetski dan poduzetnica u Zagrebu.
POHVALE I POKUDE
Ispitanici su se izjasnili i da vole srdačnost i osjećaj za gostoprimstvo hrvatskih građana, ali da ne vole gramzivost koje pojedini iskazuju, posebice na turističkim štandovima, u restoranima, ali i kod iznajmljivanja smještaja. U istraživanju su poručili i da znaju kada ih "gule" na cijenama, te da nisu "glupi" da ne znaju je li to povoljno za njih ili nije.
U Hrvatsku su došli jer je, kažu, ove godine naša zemlja apsolutni hit, prije svega kao autodestinacija te zbog izrazite sigurnosti hrvatske države. Došli su, također kažu, i zato što je u nas sve jeftinije, i to znatnije nego u ostalim mediteranskim državama, poput Italije, Grčke ili Španjolske. Ali vjeruju da tome neće biti tako iduće godine.
- U povratak na hrvatsko more 2023. godine ne vjeruje čak 63 posto ispitanika - državljana Europske unije. Razloge vide uglavnom u ekonomskoj krizi, neizvjesnosti političkih odnosa u Europskoj uniji spram Rusije, potencijalnom izbijanju novih virusnih zaraza te općem siromaštvu koje bi moglo zavladati Europskom unijom već najesen ove godine. Sada su na ljetovanju uglavnom jer troše zalihe, tj. ušteđevinu i jednostavno žele malo uživati nakon korone - pojasnila je autorica ovog istraživanja Sanela Dropulić.
Među ispitanicima su bili i belgijski državljani Nele van Hemel (47) i Dirk Vranken (61), koji su ovog ljeta prvi put u Hrvatskoj, a svoj su godišnji odmor "razbili" na nekoliko hrvatskih lokacija i kratko zadržavanje na njima - uspjeli su obići more, Velebit, Plitvička jezera... Način na koji su ljetovali - zajednički je za čak 58 posto ispitanika!
- Većina ispitanika ove je sezone odlučila iskoristiti mogućnost vožnje ugodnim cestama kroz Hrvatsku i obići što je više mjesta u našoj državi. Zadržavaju se kratko po pojedinoj destinaciji, najviše do tri dana i idu dalje. More im je zanimljivo, ali sve više i unutrašnjost Hrvatske. Raduje ih što smo doista sigurna destinacija u kojoj nema izraženog kriminala, da je sigurno čak i ostaviti otključan automobil, ali se zato boje voziti našim prometnicama jer, ističu, osim gustog prometa, građani Hrvatske ne znaju baš dobro voziti i ne poštuju prometna pravila, također je istaknula futurologinja Dropulić.
Dominik Jurina (46), državljanin Slovenije, poput procijenjenih 80 tisuća njegovih sunarodnjaka, ima nekretninu u Hrvatskoj. I u svojoj kući ljetuje već 20 godina, pa je Hrvatsku dobro upoznao. Voli njezinu prirodu, povijesnu baštinu, more, šume i planine, ali ne voli činjenicu da se o tome premalo vodi računa - kako o kvalitetnoj ponudi, tako i zaštiti. I on je sudjelovao u ovom istraživanju.
- Hrvatska ima izrazito divnu prirodu, ali punu smeća. Šteta jer to je veliko blago koje treba čuvati, a ne uništavati. Građani Hrvatske su osobe koje puno obećavaju, a malo toga ispunjavaju. Hrvatska administracija je jako spora, neučinkovita i komplicirana kad nešto trebaš od nje, ali kad tebe treba administracija hrvatske države - onda su brzi i ekspeditivni. Radujem se druženjima s hrvatskim građanima jer su gostoljubivi, ali su neki od njih jako nestrpljivi - ocijenio je ovaj gost iz Slovenije u istraživanju.
RAD I ODGOVORNOST
Najviše znanja o Hrvatskoj te afiniteta prema nama iskazali su gosti iz Njemačke, Slovenije i Češke, koji su ujedno i među najbrojnijima, a najmanje znanja o Hrvatskoj pokazali su u istraživanju Francuzi, Šveđani i Estonci koji su se zatekli u posjetu Hrvatskoj, pokazalo je istraživanje o kojem je ovdje riječ.
- No i jedni i drugi poručuju kako je doista ovog ljeta Hrvatska top turistička destinacija, ali ne vjeruju da će se sve to ponoviti i iduće godine. Prazne plaže koje su ovogodišnja turistička zbilja u Crnog Gori mogle bi se nama dogoditi vrlo brzo. Jer uz opće globalne (ne)prilike, puno toga nije razrađeno u hrvatskom turističkom proizvodu. Obilje toga treba unaprijediti na temeljima činjenica hrvatske iznimne prirodne ljepote, gostoljubivosti ljudi i destinacijske privlačnosti za EU građane, da bismo i iduće godine ponovili brojke iz ovogodišnje sezone - zaključila je o ovoj temi futurologinja poduzetništva Sanela Dropulić.
Još je dodala i ono na što i drugi upozoravaju - dolaze nam izazovna vremena u kojima će se svakako morati kvalitetno reorganizirati poslovanje, ponuda i turistički proizvod, a prije svega naš stav prema discipliniranom i kvalitetnom radu, kako bismo zadržali bar donekle ovakvu posjećenost koju sada imamo. Zapravo, dok se na turizam i dalje gleda kao na golem hrvatski potencijal, valja optimistično zaključiti da uz više rada, odgovornosti, inicijativa i dakako brzog rješavanja niza problema, razvoj i održivost mogu postati izvediva praksa u budućnosti kad sadašnja krizna vremena postanu prošlo svršeno vrijeme.
Darko Jerković
PLENKOVIĆ: Uspješna
sezona širi fiskalni prostor
za jesenske intervencije
Početkom kolovoza premijer Andrej Plenković sa suradnicima u Petrčanima u hotelskom kompleksu Falkensteiner sastao se s predstavnicima turističkog sektora, županima i gospodarstvenicima. Tema razgovora bili su dosadašnji turistički rezultati, koji su ocijenjeni vrlo dobrima, a premijer je poručio kako će, zahvaljujući njima, “ojačati fiskalni kapacitet za različite vrste intervencija tijekom jeseni i krize koja nas očekuje”. A da se turistička sezona ove godine odvija na najbolji mogući način, potvrdili su i podatci koje je tom prigodom iznio premijer: “Dosad je u Hrvatskoj ostvareno 10,7 milijuna dolazaka i 56,6 milijuna noćenja. To je 90 posto dolazaka i 96 posto noćenja iz rekordne 2019. godine, no posebno veseli podatak o fiskaliziranim računima za dosadašnji dio godine koji iznosi 20 milijardi i 581 milijun kuna, što je 33 posto više nego 2019. godine.”
Premijer je također ponovio kako su Vladine mjere tijekom pandemije očuvale velik broj radnih mjesta u turističkom sektoru. Osobito važnim za turizam ocijenio je članstvo Hrvatske u europodručju i Schengenu, otvaranje Pelješkog mosta i kreditni rejting najbolji koji je Hrvatska do sada imala. Istaknuo je i kako smo u ovoj godini prema izvješću Hrvatske narodne banke, imali najuspješnije prvo tromjesečje u povijesti po prihodima od turista. Hrvatska bi prema njegovim riječima trebala težiti tome da postane zemlja za cjelogodišnji turizam.
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac kazala je da ima razloga za zadovoljstvo, ali uz još mnoge izazove. “Želimo ostvariti strateški cilj, a to je cjelogodišnji, održiv i konkurentan turizam. Sada smo na 96 posto noćenja iz 2019. godine. Očekujemo da ćemo potkraj kolovoza premašiti broj noćenja turista, a što se tiče fiskaliziranih računa, potkraj rujna dostići razinu iz 2019. godine”, rekla je Brnjac.
Podatke za Zadarsku županiju iznio je župan Božidar Longin, koji je kazao da trenutačno na području te županije boravi 180 tisuća gostiju. “Zadarska zračna luka, koja je povezna sa 75 svjetskih odredišta, već bilježi oko 600 tisuća putnika. Realno je da će ove godine prvi put u svojoj povijesti dosegnuti brojku od milijun putnika”, rekao je Longin. (H/DJ)
Najveća mreža poduzetnica
Poslovna zajednica Osjeti Hrvatsku izrasla je iz gospodarskih aktivnosti koje su građene duže od šest godina stvarajući kroz nevladinu udrugu Ženski poduzetnički centar - najveću i najučinkovitiju mrežu poduzetnica i svih onih koji će to tek postati (s više od 2.300 članica) kao i naših dragih kolega (128 članova) od 2015. do 2021. godine, navodi se u infomaterijalu Udruge.
MOĆ HRANE: Hrvatski restorani zadržali Michelinove zvjezdice
Krajem lipnja potvrđeno je ono što se pretpostavljalo na početku godine. Novom selekcijom Michelina svi dosadašnji hrvatski restorani nositelji prestižne zvjezdice zadržali su svoju oznaku. Riječ je o restoranima Pelegrini (Šibenik), 360º (Dubrovnik), Monte (Rovinj), Noel (Zagreb), Draga di Lovrana (Lovran), Boškinac (Novalja), LD Restaurant (Korčula), Nebo (Rijeka), Alfred Keller (Mali Lošinj) i Agli Amici (Rovinj). Uz deset restorana s Michelinovom zvjezdicom, Hrvatska se može pohvaliti i s dva restorana s oznakom Michelin Green Star, koju sada nose restorani Zinfandel’s (Zagreb) i Konoba Mate (Korčula).
”Hrvatska se danas može pohvaliti s ukupno 84 restorana koji nose neku od prestižnih Michelinovih oznaka. S obzirom na to da njihov sustav dodjele oznaka i preporuka predstavlja kompleksan, složen i vrlo tajnovit proces, ovo su sjajne vijesti i velik uspjeh hrvatskih restorana čijim vlasnicima i osoblju upućujem iskrene čestitke. HTZ je glavni nacionalni partner Michelina i naša suradnja s ovim globalno prepoznatim brendom, čija se preporuka uvažava i cijeni, svakako pridonosi još boljem pozicioniranju hrvatskih restorana na gastronomskoj mapi, a samim time i Hrvatske kao kvalitetne i autohtone gastronomske destinacije - izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić.
Dodajmo kako je uz navedene prestižne zvjezdice na listu Bib Gourmand, uvršten i restoran Šug (Split), pa tako ovu oznaku u Hrvatskoj danas nosi ukupno 12 restorana, dok još 62 restorana imaju preporuku ovog priznatog gastronomskog vodiča.
“Uzimajući u obzir da su hrana i piće na globalnom turističkom tržištu među glavnim motivima putovanja, u našoj novoj Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. identificiran je veliki potencijal za iskorištavanje sinergija i daljnji planski razvoj na području enogastronomije, koju želimo temeljiti na autentičnoj ponudi hrane i pića. Kroz vrhunsku gastronomiju turisti dobivaju nezaboravan doživljaj destinacije, a konzumiranjem lokalnih namirnica podupiru se domaći proizvođači. Uvrštenje u svjetski poznate vodiče poput Michelina priznanje je za sve koji kontinuirano rade na kvaliteti. Hrvatsku naši vrhunski chefovi svojim uspjesima upisuju na gastronomsku kartu svijeta i na tome im čestitam”, zaključila je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
”Naši su inspektori posebno vodili računa o kvaliteti kulinarskih doživljaja restorana, timovi su dokazali dosljednost, pokazujući koliko je stalna kvaliteta bitan i važan kriterij za izdvajanje i dobivanje Michelin zvjezdica”, objasnio je Gwendal Poullennec, međunarodni direktor Michelin vodiča te dodao: “Iz godine u godinu bilježimo sve veću predanost vaših restorana i profesionalaca održivijoj gastronomiji s fokusom na visokokvalitetne proizvode lokalnog porijekla koji čine hrvatsko kulinarsko nasljeđe ponosnim”. (HTZ/DJ)