U hrvatskim rodilištima je 2021. godine zabilježeno 36.346 porođaja s ukupno 36.991 rođenim. Živorođenih je bilo 36.854, mrtvorođenih 137, a u prvih sedam dana života preminulo je 72 novorođenčadi, stoji u nedavno objavljenom izvješću HZJZ-a "Porodi u zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj 2021. godine".

Autori izvješća navode kako se podatci odnose na sve rođene u zdravstvenim ustanovama, neovisno o državi stalnog prebivališta majke, a od 36.346 rodilja bilo je 105 žena sa stalnim prebivalištem u drugim državama, kod kojih je zabilježeno 109 živorođenih.



Najveći udio porođaja prema dobi majke, 34 posto, zabilježen je u skupini rodilja od 30 do 34 godine. Majki u dobi od 25 do 29 godina bilo je 28 posto, 20 posto porođaja je zabilježeno u dobnoj skupini od 35 do 39 godina, a porođaji u ostalim dobnim skupinama zastupljeni su u znatno manjim brojkama. Kako ističu iz HZJZ-a, u Hrvatskoj se već niz godina bilježi sve manji broj porođaja u mlađoj dobi i porast broja porođaja nakon tridesete godine, što možemo povezati s društvenim promjenama - produženjem školovanja, kasnijim zapošljavanjem, nemogućnostima rješavanja stambenog pitanja, ali i promjenom stava prema formiranju obitelji. Sve manje žena odlučuje roditi u dobi koja je, prema biološkim i medicinskim kriterijima, optimalna za rađanje, navode javnozdravstveni stručnjaci.

Struktura porođaja prema dobi majke i trend rađanja su promijenjeni od 2016., s blagim porastom broja porođaja majki u tridesetim i četrdesetim godinama i s padom broja porođaja u mlađoj dobi. Od 2016. nadalje porođaji su najučestaliji u dobi od 30 do 34 godine, a prethodnih desetak godina bili su najučestaliji u dobi od 25 do 29 godina. Dobna skupina od 25 do 29 godina je od 2016. druga po učestalosti porođaja, a skupina od 35 do 39 godina treća je u redoslijedu. Stopa porođaja u djevojaka u dobi od 15 do 19 godina pokazuje trend pada već nekoliko godina: u 2021. iznosila je 6,9 na 1000 žena, a, primjerice, 2017. godine ta je stopa bila 9,2/1000. Od 644 porođaja u dobi 13 do 19 godina bilo je 178 porođaja maloljetnica u dobi od 13 do 17 godina. Primjerice, 2017. godine rodilo je 235 maloljenica. U 2021. zabilježena je jedna rodilja u dobi od 13 godina i dvije s navršenih 14 godina.

Među 36.337 rodilja sa zabilježenim podatkom bilo je 43,8 posto prvorotki (ukupno 15.910 rodilja), 34,5 posto drugorotki (ukupno 12.530 rodilja) i 21,7 posto žena s dva ili većim brojem porođaja (ukupno 7897 rodilja). Zanimljiv je podatak da je zabilježeno 587 rodilja (1,6 %) s potpuno nekontroliranom trudnoćom. Ipak, navodi HZJZ, najviše je rodilja imalo optimalan broj pregleda u trudnoći i kontroliranu trudnoću.

U 2021. zabilježeno je 25.719 spontanih porođaja (70,8 % ukupnoga broja porođaja), a 551 porođaj (1,5 %) dovršen je vakuum-ekstrakcijom. Uz to je zabilježeno 46 vaginalnih porođaja zatkom (0,1 %), sedam porođaja dovršenih ručnom ekstrakcijom, isto toliko ih je dovršenih forcepsom, a 10.016 carskim rezom (27,6 %). Broj i udio porođaja dovršenih carskim rezom u porastu je u odnosu prema 2020., kada ih je zabilježeno 9472, ili 26,6 %.



Trend operativnog dovršenja porođaja u većini zemalja raste, a, prema izvješću OECD-a, stope se kreću u rasponu od 148 na 1000 živorođenih (Izrael) do 550 na 1000 (Turska). U susjednoj Sloveniji stopa carskog reza za 2020. je iznosila 217 na 1000, u Austriji 297 na 1000, a Hrvatska je sa stopom od 271,8 na 1000 živorođenih u prosjeku europskih zemalja, ali zabrinjajvajući je kontinuiran trend rasta. Problem porasta broja carskih rezova kao načina dovršetka porođaja povezuje se s tumačenjem prava trudnica na slobodan izbor, odnosno utjecajem volje trudnice na odluku porodničara o načinu dovršenja porođaja. "Svakako odluka o operativnom dovršetku porođaja treba biti stručno opravdana te u većini europskih država, a od 2019. i u Hrvatskoj, porodničarska društva donose stručne smjernice čija biprimjena mogla pomoći u kontroli opravdanosti dovršetka porođaja carskim rezom. Jedan od potencijalnih uzroka porasta je i povećani oprez struke zbog sve učestalijih tužbi rodilja u slučajevima komplikacija u trudnoći i/ili porođaju s nepovoljnim perinatalnim ishodom", ističu u HZJZ-u. Primjena carskog reza isključivo prema stručnim smjernicama i "vraćanje" prirodnom spontanom porođaju, ako drukčiji postupak nije nužan, trebao bi biti jedan od pokazatelja kvalitete perinatalne zaštite u zdravstvenim ustanovama, zaključuju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Od ukupno 36.346 porođajau 2021. zabilježeno je 35.718 jednoplodnih porođaja (98,3 %). Blizanci su porođeni iz 611 porođaja (1,7 %), a 17 porođaja bilo je troplodno. Među rođenima iz jednoplodnih poroda bilo je 35.594 živorođenih i 124 mrtvorođenih (3,5/1000 ukupno rođenih u jednoplodnim porođajima). U blizanačkim porođajima zabilježeno je 1210 živorođenih i 12 mrtvorođenih (9,8/1000 ukupno rođenih blizanaca), a iz troplodnih porođaja rođeno je 50 živorođenih i jedno mrtvorođeno dijete.