Državama članicama Europske unije (EU-a) više neće biti dopušteno uvoziti ugljen iz Rusije nakon prijelaznog razdoblja koje završava u srijedu u ponoć. Embargo je dio petog paketa sankcija o kojemu se EU dogovorio u travnju i stupit će na snagu od četvrtka nadalje. Države EU-a dogovorile su se o prijelaznom razdoblju od 120 dana kako bi industriji dale vremena da se prilagodi zabrani uvoza. Cilj je oslabiti gospodarstvo Rusije u jeku njezine invazije na Ukrajinu. Europska je komisija u travnju objavila da bi embargo na ugljen Rusiju godišnje mogao stajati oko osam milijardi eura. Embargo na ugljen EU-a bila je prva sankcija Rusiji na polju energetike. U kasnijem paketu Europska unija je zabranila uvoz ruske nafte kako bi pojačala pritisak na Moskvu. Embargo na naftu trebao bi stupiti na snagu potkraj godine, uz iznimke za nekoliko država koje posebno ovise o ruskoj nafti. To uključuje i Mađarsku, kojoj će biti dopušten nastavak opskrbe naftovodima iz Rusije. Ruski operater naftovoda Transneft priopćio je u utorak da je transport nafte iz Rusije za Mađarsku, Češku i Slovačku zaustavljen. Inače, cijena ugljena za loženje koji se koristi za proizvodnju električne energije porasla je (do početka kolovoza) oko 170 posto od kraja prošle godine, bilježeći nagli rast od početka rata u Ukrajini. Nasuprot tome, drugom vrstom ugljena - koksnim ugljenom, koji služi kao sirovina u proizvodnji čelika, trgovalo se po nižim cijenama. Međunarodna agencija za energiju (IEA) u najnovijem izvješću upozorava da će globalna potrošnja ugljena u 2022. porasti za 0,7 posto i dostići rekordnu razinu iz 2013., pod pretpostavkom da će se kinesko gospodarstvo, u skladu s očekivanjima, oporaviti u drugoj polovini godine. H