Regulator tržišnog natjecanja u Velikoj Britaniji, CMA, na temelju je provedene preliminarne studije izvijestio kako dominacija diskografskih kuća u poslovanju sa streaming servisima ne ograničava izvođače na tržištu, kako je tržišno poslovanje izbalansirano i da povoljno utječe na potrošače, prenosi Ravnododna.hr.

Sustav glazbenog poslovanja na platformama za glazbeni streaming postavljen je ispravno - da omogući napredak poslovanja i samim time sudionicima glazbenog ekosustava donese bolje uvjete na svim razinama: diskografima za daljnje investicije i poslovni razvoj, autorima i izvođačima za dobivanje povoljnijih uvjeta za stvaranje i izvođenje glazbe, a ljubiteljima glazbe da na najprihvatljiviji način uživaju u glazbi - bilo gdje i bilo kada. Prema objavljenim podacima tržište snimljene glazbe u Velikoj Britaniji lani je dosegnulo vrijednost od 1.1 milijarde funti, a 80 posto snimljene glazbe slušalo se preko streaming servisa.

- Streaming je transformirao glazbu. Tehnologija otvara vrata mnogim novim izvođačima kako bi pronašli publiku, a ljubitelji glazbe mogu pristupiti širokom spektru glazbe, stare i nove, po cijenama koje su u realnoj vrijednosti poprilično pale - naglasila je izvršna direktorica agencije CMA Sarah Cardell.

Digitalizacija je omogućila jednostavnije snimanje i dijeljenje glazbe, pa se broj izvođača u šest godina udvostručio - 2014. ih je bilo 200.000, a 2020. čak 400.000. Na taj način samo mali broj izvođača može računati na veći prihod - CMA govori kako je za prihod od 12.000 funti godišnje potrebno imati mjesečni prosjek od milijun streamanja - većina izvođača jednostavno nije u mogućnosti dosegnuti te brojke. I s time nemaju veze diskografske kuće i streaming servisi već se radi o prirodnom poretku stvari.

Iz Hrvatske diskografske udruge pozdravljaju ovakve zaključke studije britanske uprave za tržišno natjecanje jer su, kako navode, i sami tijekom donošenja novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u RH isticali kako je "tržište streaminga konkurentno, da pruža izvođačima i umjetnicima više načina za objavljivanje svoje glazbe, a obožavateljima više izbora i vrijednosti negoli ikada prije" te kako su "diskografske kuće i dalje fokusirane na ulaganje u izvođače i nove snimke".

Tijekom donošenja novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, koji je najviše polemike izazvao upravo u glazbenoj industriji, HDU se pozivala upravo na inicijative izvođača iz Velike Britanije iz koje sada stižu zaključci kako se ne trebaju provoditi nikakva službena istraživanja tržišta s obzirom na to da postojeći poslovni model digitalnog korištenja glazbe ispravno funkcionira za sve dionike glazbene industrije. Iz toga proizlazi da tvrdnje vodećih ljudi HGU-a i HUZIP-a (organizacije za kolektivnu zaštitu izvođača) kojima su obmanjivali hrvatsku glazbenu javnost te svojim navođenjima izmanipulirali i dio izvođača, pozivajući se, između ostalog, i na primjer Velike Britanije, nisu istinite. Manipulacije s novim hrvatskim Zakonom o autorskom pravu nedavno su pokušane od HUZIP-a i prilikom potpisivanja novih punomoći koje su slane svim izvođačima, a za koje je Državni zavod za intelektualno vlasništvo naknadno utvrdio da nisu potpuno valjane jer ne ostavljaju na transparentan način slobodu izbora izvođačima na koji način žele štititi svoja prava - individualno ili kolektivno.

- Nažalost, novi je hrvatski Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima kada govorimo o odnosima izvođača i diskografa nedorečen. Pojedine sporne odredbe u praksi su neprovedive, primjerice ona o retroaktivnoj reviziji ugovora, koja će u konačnici (ako je ne ukine Ustavni sud) gotovo sigurno dovesti do još veće zatrpanosti našeg sudstva uz milijunske troškove i dugotrajne sporove, a na štetu samih izvođača - ističu iz HDU-a te dodaju da ih "žalosti činjenica da su naši kolege iz Hrvatske glazbene unije i HUZIP-a djelovali tako manipulativno prema izvođačima s kojima surađujemo i jedni i drugi i da svjesno od samog donošenja Zakona sprječavaju pravo na izbor, o čemu neprestano upozoravamo. U novom Zakonu možemo reći da gotovo ništa nije sporno osim retroaktivnosti koja u konačnosti nameće umjesto individualnog prava na izbor svakog izvođača kolektivno prikupljanje prava od digitalnih glazbenih servisa, a koje može obavljati samo jedna privatna organizacija u Hrvatskoj, a to je HUZIP". T.K.