Ekonomija
TURIZAM, UMJESTO IZVOZNE, UVOZNA GRANA

U ponudi nekih hotela na Jadranu nijednog hrvatskog proizvoda
Objavljeno 8. kolovoza, 2022.
Povrtlari ponekad i do 50 % svojih proizvoda moraju baciti jer ih ne mogu prodati - treba jačati lokalne tržnice, kaže Lenart

Još je niz problema i administrativnih barijera koje stoje na putu povezivanja "zelene i plave njive". Poljoprivredni proizvođači i djelatnici u ugostiteljstvu i turizmu uglavnom pojedinačno iniciraju ne bi li konačno domaće, lokalne proizvode ponudili hotelima kao sastavni dio ponude hrvatskog turizma.



Izjavila je to nedavno Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, na sjednici održanoj u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Kutine u "Moslavačkoj priči" u Maloj Ludini, gdje su razmijenjena stajališta o kratkim lancima opskrbe hranom u kontekstu plasmana lokalno proizvedenih proizvoda kroz ponudu ruralnog turizma u Hrvatskoj.

Nužno udruživanje


O aktivnostima koje zajednički provode Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo turizma i sporta vezanim uz povezivanju zelene i plave brazde i osiguravanju prisutnosti i prepoznatljivosti hrvatskih kvalitetnih i visokokvalitetnih proizvoda u hrvatskoj turističkoj ponudi izvijestio je državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak. "Ministarstvo poljoprivrede kroz zakonsku regulativu i javnu nabavu potiče kratke lance opskrbe hranom, više od 1400 korisnika je za ovu aktivnosti, kroz četiri provedena natječaja za operacije 6.2 i 6.4 Programa ruralnog razvoja ostvarilo pravo na potporu, no za postupni uspjeh potrebno je snažnije udruživanje poljoprivrednika. U tom smislu u RH su registrirane i priznate 23 proizvođačke organizacije, no južno od Karlovca nije registrirana nijedna", rekao je.

Marijana Petir rekla je kako se 98 % hrvatskog turizma odvija na Jadranu i u Gradu Zagrebu, 80 % ukupnog turizma ostvaruje se u srpnju i kolovozu, a 65% od lipnja do rujna. Tome pridonosi činjenica da ova vrsta turizma ima dužu tradiciju, njezine organizacijske, promotivne i medijske aktivnosti su se, sukladno zahtjevima tržišta, odvijale duže, no treba uzeti u obzir da se tržište mijenja, turisti uz more i sunce, traže drugačiji doživljaj destinacije i žele osjetiti prirodu, ljude, običaje, tradiciju, hranu... Upravo u tome Petir vidi priliku za razvoj ruralnog turizma na kontinentu, čija se usluga, integracijom s poljoprivredno-prehrambenom proizvodnjom, može produžiti na cijelu godinu. Podsjetila je kako u nekim luksuznim hotelima na Jadranu nema nijednog hrvatskog proizvoda, pa hrvatski turizam, umjesto izvozne, postaje uvozna grana.

"Ove je negativne trendove potrebno preokrenuti kroz dodatne potpore, porezne olakšice i stimulacije ugostitelja i hotelijera koji nude domaće proizvode", rekla je Petir. Istaknula je kako smo, s obzirom na slabu iskorištenost potpore za horizontalnu i vertikalnu suradnju sudionika u lancu opskrbe za uspostavljanje kratkih lanaca opskrbe i lokalnih tržnica, s obzirom na planiranih 57,3 milijuna kuna, odobrenih 21,6 milijuna kuna, a isplaćenih samo 223.200 kuna podbacili u provedbi ove mjere. Uz zelenu javnu nabavu, Petir je mišljenja kako bi ista trebala biti na obveznoj, a ne na dobrovoljnoj osnovi, te da je potreban dijalog Vlade RH s trgovačkim lancima, prehrambeno-prerađivačkom industrijom i otkupljivačima kako bi se osigurala veća zastupljenost domaćih poljoprivrednih proizvoda u njihovoj ponudi.

Planirati proizvodnju


Važnost izrade analiza povezivanja poljoprivrednog i turističkog sektora istaknula je državna tajnica Ministarstva turizma i sporta, Sandra Herman. Kroz Strategiju razvoja ruralnog turizma koja je u izradi potrebno je na regionalnoj osnovi razmotriti turističke potrebe i mogućnosti proizvođača hrane i planirati proizvodnju hrane u skladu s istim. U tom smislu osvrnula se na dobru praksu termi Sveti Martin koje 70 % potreba za hranom zadovoljavaju dobavom od lokalnih poljoprivrednih gospodarstava, dok to primjerice neki hoteli na Jadranu, zbog ograničenog obujma ponude hrane i nesigurnosti opskrbe, ne mogu ostvariti.

Povrtlari 30 – 50 % svojih proizvoda moraju baciti jer ih ne mogu prodati, pa je zbog toga potrebno ojačati lokalne tržnice, a zbog sigurnosti dostave dovoljne količine proizvode za potrebe turizma, potrebno je osnovati otkupne, skupljačke i distributivne centre koji će otkupljivati proizvode s lokalnih gospodarstava, rekao je Željko Lenart.

Zdenka Rupčić
Prioritet ekološkim proizvodima
O mjerilima EU-a za zelenu javnu nabavu koja prioritet daje ekološkim, proizvodima s oznakama zemljopisnog podrijetla i proizvodima koji do kupca dolaze kroz kratke lance opskrbe hranom izvijestio je Mile Horvat, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. U 2020. godini ukupni postotak provedbe zelene javne nabave u Republici Hrvatskoj iznosio je 10 %, podatci o zelenoj javnoj nabavi javno su dostupni na web stranici Ministarstva, dok oznaku ECO LABELA nosi 6 Valamarovih kampova, toplice Sveti Martin te je u postupku dodjela oznake za jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u Međimurju.

Osnovati burzu
Na važnost udruživanja poljoprivrednika upozorili su Ljubomir Kolarek i Goran Ivanović naglasivši kako je za snažnije povezivanje poljoprivrednog i turističkog sektora potrebno osnovati burzu roba, koja bi pružala informacije o dostupnosti i količinama na dnevnoj ili tjednoj bazi.

Možda ste propustili...

NJEMAČKI POTROŠAČI OČEKUJU IZNIMNO TEŽAK LISTOPAD

Štede kako bi platili visoke račune za grijanje

IAKO U ZAOSTATKU ZA 2019. ZA 50 POSTO:

Hosteli poslovali bolje nego u prošloj godini

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana