Hrvatska je u petak proslavila Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 27. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja, kojom je u 84 sata oslobođeno 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu. Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je tom prigodom kako je Hrvatska svoj put prošla teško i ništa nije dobila besplatno. "Svjesni smo da je ova zemlja jedino bitna nama, da je jedino nama stvarno stalo do nje i da su svi drugi samo promatrači", rekao je.

Svečano obilježavanje počelo je ​u 6.30 budnicom ulicama Knina, na čijoj se tvrđavi prije 27 godina zavijorila hrvatska zastava, označivši pobjedonosno napredovanje vojske i policije u oslobađanju okupiranih područja. Oluja je počela 4. kolovoza 1995. u 5 sati i najavila kraj petogodišnje srpske okupacije, a već do 7. kolovoza oslobođeno je cijelo područje, s Kninom kao sjedištem srpske pobune, ili 18,4 posto površine RH. Iako su imali Bljesak kao upozorenje, još 3. kolovoza u Ženevi pobunjeni Srbi odbijali su pregovarati o mirnoj reintegraciji.



Prijepodne je održan program akrobatske grupe Krila oluje te su preletjeli helikopteri MORH- a i MUP-a, a razgledalo se i taktičko-tehnički zbor opreme i naoružanja HV-a. Državna izaslanstva, na čelu s predsjednicima države, Sabora i Vlade, položila su vijence kod spomenika hrvatske pobjede ​"​Oluja 95​" te pošla prema stadionu NK Dinara, na središnju svečanost. Kako su temperature išle sve do 43 Celzijeva stupnja, nazočan je bio nešto manji broj ljudi. Nakon prijavka predsjedniku RH i vrhovnom zapovjedniku, uz istodobno podizanje zastave na kninskoj tvrđavi i himnu, zvona su zazvonila u 9.43, podsjetivši da je u to vrijeme 5. kolovoza 1995. naša vojska oslobodila Knin. Ispaljeni su plotuni i održana minuta šutnje u spomen na 244 branitelja - 242 smrtno stradala i dva nestala u Oluji.

Milanović je naveo da je iza nas gotovo 30 godina gledanja, rada, pokušaja pregovora, ratovanja, uzaludnih vjerovanja, razočaranja, ljutnje i ponekad očaja. "Reći da je Hrvatska jamac i potpisnik Daytona je potrebno, no to nije dovoljno. Ljudi koji su dali svoj život i zdravlje za Hrvatsku očekivali su više - da naša država bude i instrument ostvarenja naših ciljeva i pravednih težnji i da se time služimo kada je potreba. Hrvatski narod u BiH ne samo da je obespravljen nego ga se i vrijeđa, kao i ljude koji su vodili ovu zemlju, a Hrvatsku prokazuje kao kolijevku zajedničkog zločinačkog pothvata. To rade isti oni koji su od RH dobivali najviša odlikovanja za suradnju u ratu. Hrvatska se tome mora suprotstaviti. Nismo ušli u EU i NATO da bismo bili sretni korisnici europskih fondova, nego da bismo našu državu i instrumente na raspolaganju koristili u svom interesu", kazao je. Govoreći o Oluji i odlasku velikog broja građana srpske nacionalnosti, Milanović je rekao kako to jest ljudska tragedija, ali je njoj prethodila i za nju je kriva "ljudska pohlepa i glupost vlastodržaca u Beogradu, kratkovidnost i oholost onih koji u dane prije Oluje nisu htjeli pristati na plan Z4". Podsjetio je da taj plan međunarodne zajednice nije bio povoljan za Hrvatsku, no vodstvo RH ga je 1995. bilo spremno prihvatiti, iako bi bilo kritizirano. "Oluja je bila velik rizik i neizvjesnost, koja danas izgleda jednostavno i rutinski, ali HV tada nije imao streljiva za više od dva tjedna borbe i moralo se djelovati brzo i sačuvati ljude u uvjetima međunarodnog embarga i straha od sankcija", kazao je. Podsjetio je da je Hrvatska potom bila pritiskana i morala ponajbolje ljude slati u Haag, no više nije talac ničega, "svjesna da je na pravoj strani povijesti". "Naše zasluge i postignuća su veliki, naše krivnje kao u svakom ljudskom djelovanju neizbježne, no nemamo se čega stidjeti. Ljudi koji su dali život za Hrvatsku vjerujem da danas ne bi bili nesretni", zaključio je Milanović.

Premijer Andrej Plenković poručio je da su branitelji kamen temeljac naše slobode i demokracije te da Vlada neće dopustiti da se optužuju ratni heroji. "Gotovo 900 godina Hrvati nisu slobodno upravljali svojom sudbinom, sve dok, uz viziju predsjednika Tuđmana i hrabrost branitelja te jedinstvo cijelog naroda, nismo ostvarili pravo na slobodu i pravo na državu", istaknuo je Plenković. Kazao je kako je veličanstvena pobjeda u Oluji bila odlučujuća te omogućila da iz nametnutog rata iziđemo kao pobjednici. A to je omogućilo i mir u BiH, kao i Daytonsko-pariški mirovni sporazum te spriječilo da Bihać postane druga Srebrenica.



Plenković je rekao da će Vlada ustrajati u zaštiti ustavnih prava Hrvata u BiH, dodajući da nema europske BiH "dok svi građani, a osobito Hrvati koji su često preglasani i obespravljeni, ne budu legitimno i demokratski zastupljeni, a preduvjet je pravedan izborni zakon i bolje funkcioniranje Federacije BiH". Srbiji je poručio da će RH nastaviti raditi na miru i dobrosusjedstvu, ali to očekuje i od susjeda. "U posljednje vrijeme opet se pokušava Hrvatsku prokazivati lažnim, ali jalovim optužbama o protjerivanju srpskog stanovništva 1995., iako je poznato da ih je vodstvo pobunjenih Srba u suradnji s Beogradom prisililo na evakuaciju. Neprihvatljive su najavljene optužnice protiv hrvatskih pilota i širenje jurisdikcije na teritorij drugih država, to više što dolaze iz države iz koje je pokrenuta velikosrpska agresija, a još nije spremna priznati odgovornost", kazao je.

"U geopolitički nesigurnim okolnostima nužno je ulagati u sigurnost jer je rat na europskom kontinentu narušio sigurnosnu ravnotežu. To dovodi do slabljenja i destabilizacije ranjivih država, siromaštva i gladi te novih valova migracija. To nas upozorava da moramo i dalje jačati naše obrambene sposobnosti", rekao je premijer. On i Milanović sjedili su jedan do drugoga, već uobičajeno bez neke komunikacije.

Dio građana negodovao je jer nisu mogli ući na stadion bez akreditacija, pa su neki preskakali zid da vide program, a ni novinari nisu bili najsretniji organizacijom. Sv. misu ​u Kninu predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Navečer je održan koncert Doris Dragović i priređen vatromet, a sve je okončano koncertom grupe Opća opasnost.