Magazin
FRAN POŠTENJAK PRVI HRVATSKI DOKTOR ZA DRVEĆE

Pozornost treba posvetiti kvalitetnom planiranju okoliša
Objavljeno 6. kolovoza, 2022.

S obzirom na količinu i intenzitet požara, Europski informacijski sustav za šumske požare predviđa da bi ova godina mogla biti čak i gora od 2017., koja drži neslavni rekord godine s najvećom opožarenom površinom u Europi ikada.



Fran Poštenjak, prvi hrvatski doktor za drveće, mladi poduzetnik iz Jastrebarskog i vlasnik tvrtke Arboring, upozorava:

- Bitno je naglasiti da promjene u globalnom okolišu ne idu na ruku smanjenju broja požara, jer povećanjem temperature i sušnih razdoblja u budućnosti se može računati na povećanje izazova u gospodarenju rizikom od nastanka požara na određenom području. Bitno je stoga posebnu pozornost posvetiti kvalitetnom planiranju okoliša te nabavi i prostornom rasporedu opreme za gašenje požara.

U ovim požarima najviše stradavaju crnogorične vrste stabala, iako ni bjelogorica nije pošteđena, pogotovo degradirani stadiji makije:

- Svakako možemo razdijeliti ugroženost vrsta ovisno o ekološkim (ponajviše klimatskim) osobinama prostora. U panonskom dijelu najugroženije vrste su smreka i borovi (crni i bijeli bor), u dinarskom području, iako kao rijetka pojava, požar najviše šteti smreci, borovima i jeli. Mediteran možemo podijeliti na submediteranski i eumediteranski dio. U oba područja pojava šumskih požara nije rijetkost, dapače, oni su sastavni elementi navedenih prostora kada nastanu prirodnim putem. U submediteranu najviše stradavaju kulture crnog bora i horizontalnog čempresa, dok su na području eumediterana gotovo podjednako ugrožene crnogorične sastojine i kulture (osobito alepski, brucijski, dalmatinski crni, primorski bor, a najmanje pinija te horizontalni i vertikalni čempres, borovice), i uglavnom degradacijski stadiji sastojina vazda zelene bjelogorice (crnika, oštrika divlja maslina, lovor, rogač, tršlja, hudika, mirta, zelenika, obična planika, krkavina, vrijes, bušin, ružmarin, kadulja, smilje), analizira Fran Poštenjak.

Poštenjak također naglašava i kako u požarima ne nastaje šteta samo nad nadzemnim objektima, nego stradava i površinski organski ostatak te mikroflora i fauna u tlu, a koja je jako važna za normalno kruženje materije:

- Problem s oštećenjem tla vidljiv je u brojnim primjerima pokušaja ozelenjavanja degradiranih površina, a i istraživanja su pokazala da, upravo zbog nepostojanja mikroflore i mikrofaune u tlu organski ostatak, lišće i grančice, ne ulazi u proces razgradnje, čime čitav sustav postaje neodrživ. Vrijeme regeneracije ovisi o vegetaciji kojom se sanira opožarena površina, samom stupnju oštećenja zemljišta prilikom i nakon požara te kvalitetom staništa, a često iznosi i nekoliko desetaka godina - smatra poduzetnik Poštenjak. (D.J.)
Možda ste propustili...

TEMA TJEDNA: REKAPITULACIJA EUROPSKE UNIJE

Petar Kurečić: Treba nam više socijalne Europe

TEMA TJEDNA: REKAPITULACIJA EUROPSKE UNIJE

Željana Zovko: Putin je bio uvjeren da će podijeliti Uniju

STJEPAN SVIBEN INOVATOR I PODUZETNIK IZ KUTINE

Poduzetnici nisu otok, moraju se povezivati i surađivati