Magazin
KOSOVSKO PREGRIJAVANJE

Kriza s tablicama - posljedica loših političkih rješenja
Objavljeno 6. kolovoza, 2022.

Nove napetosti na sjeveru Kosova još jednom pokazuju da su pred Prištinom i Beogradom dva puta: ili daljnji razgovor do rješenja, a na koji pristaju obje strane, ili nestabilnost i nasilje s nesagledivim posljedicama - piše za DW Milica Andrić-Rakić iz Sjeverne Mitrovice. Njezinu analizu, uz neznatna skraćenja, prenosimo u ovom broju Magazina.



Ponovno barikade Srba na sjeveru Kosova, nakon jedanaest mjeseci. Kao i rujna 2021., povod je to što je vlada Kosova, bez konzultacija i koordinacije sa službenim Beogradom donijela odluku o načinu kako će se ljudi i vozila kretati između Srbije i Kosova.

Nakon nekoliko sati napetosti, blokade više cestovnih smjerova i sporadične pucnjeve, vlada Kosova je na poziv američkog veleposlanika u Prištini odlučila odložiti provođenje odluka za mjesec dana.

SVE JE KOMPLICIRANO


Napetosti i blokade koje su eskalirali 2021., uklonjene su nakon dogovora o deeskalaciji. Tada je usuglašeno i šestomjesečno razdoblje u kojem je trebalo postići dogovor, uz posredovanje Europske unije. U travnju ove godine taj rok je istekao, a zbog izostanka dogovora vlada Kosova ponovno se odlučila da nova pravila provede sama.

Odlukom vlade Kosova od prije mjesec dana bilo je predviđeno da 1. kolovoza počne razdoblje preregistracije vozila sa srpskim registracijskim oznakama gradova na Kosovu (KM, PR, ĐA, itd), na RKS registracijske oznake. Za građane koji to žele učiniti predviđene su i pogodnosti, poput oslobađanja od carine za vozila koja su već carinjena u Srbiji. Istovremeno, onima koji nakon dvomjesečnog razdoblja ne preregistriraju vozila, zaprijećeno je “nacionalizacijom”.

Paralelno s tim, predviđena je i mjera reciprociteta prema Srbiji na način izdavanja takozvanih papira o “ulazu/izlazu”, kako glasi u sporazumu 2011., ili “deklaracijskom papiru”, kako ga naziva vlada Kosova – svim građanima koji se na graničnim prijelazima s Kosovom pojave s osobnim kartama Srbije. Plan vlade Kosova bio je i da provede jednomjesečnu informativnu kampanju. Riječ je o nekoliko videoklipova u kojima je kosovski premijer Aljbin Kurti govorio na srpskom, ali uz vrlo malo korisnih informacija.

Lista onoga što nije predviđeno odlukom vlade Kosova znatno je duža. Mjesec dana nakon informativne kampanje, građanima na sjeveru nije objašnjeno hoće li i kako oni koji nemaju kosovske vozačke dozvole moći registrirati auto. Hoće li se i lokalnom stanovništvu na Kosovu izdavati “deklaracijski papir”, a ako hoće, znači li to da će se i na njih primjenjivati Zakon o strancima te hoće li na Kosovu moći provesti samo 90 dana u razdoblju od 180 dana. Hoće li vozila s KM-oznakama moći napustiti Kosovo do kraja listopada te čitav niz drugih nedoumica. To i druge posljedice odluke, kao što su još veći pritisak na prijelaze i nužna povećanja gužvi, jest ono što na praktičnoj razini tišti građane. Na političkoj razini još je kompliciranije.

PRITISCI I OBEĆANJA


Integracija sjevera Kosova nije nešto za što postoji puna podrška u srpskoj zajednici. Od 2010., a posebno od 2013., velike pomake u integraciji, poput integracije policije, pravosuđa i osnivanja kosovskih općina, bilo je moguće činiti samo uz ozbiljan pritisak Beograda na kosovske Srbe, kao i jamstva vlade Srbije lokalnom stanovništvu.

Oni od kojih se očekivalo da na otkaz od npr. MUP-a Srbije ne reagiraju tužbom protiv vlade u Beogradu, dobivali bi “penzije”, ili drugi način otpremnina te prihvaćali ugovore o radu s kosovskim institucijama.

Na prve lokalne izbore u kosovskom sustavu izišlo je između 10 i 20 posto birača, mnogi pod fizičkom prijetnjom i ucjenama lokalnih političkih predstavnika, ali i predstavnika vlade Srbije. Svima je, međutim, kao glavna nagrada za prihvaćanje integracije u kosovski sustav obećavano formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO), tijela koje bi općinama na Kosovu u kojoj većinski žive Srbi, omogućilo veću razinu samouprave.

Uz to, dijalog je Beogradu omogućavao da suštinsko povlačenje institucija Srbije s Kosova predstavi u svjetlu diplomatskih pobjeda, ukazuje za DW direktor Centra za afirmativne društvene akcije iz Sjeverne Mitrovice Miodrag Miki Marinković.

”Problem tablica iz perspektive patriotskog sentimenta kosovskih Srba nije ništa manje štetan negoli, primjerice dogovor o sudovima, pozivnom broju, pa i energetici, koje je službeni Beograd implementirao bez previše trzavica na terenu. Međutim, dogovor o sudovima, kao i ostali sporazumi, vlastima u Beogradu dopuštale su prostor da se medijski spinovima predstave kao diplomatske pobjede, a to je, čini se, sve što Beograd traži u ovom procesu: da politički ‘preživi’ Kosovo i sačuva vlast. Odluka Prištine da jednostrano nametne rješenje oko tablica, nije dopuštala taj prostor Beogradu i otuda trzavice na terenu”, objašnjava Marinković.

SAMO JE DIJALOG RJEŠENJE


Iz godine u godinu ispunjavano je sve više stavki iz paketa za integraciju, dok za ZSO i dalje nema političke volje među albanskim političarima. Uz to, u protekle dvije godine u međunarodnim krugovima pojavila se i ideja da bi se integracija srpske zajednice mogla obaviti i bez Beograda. Ta ocjena dovela je do toga da Kurti povuče više rizičnih, ali isplativih poteza, poput odbijanja prijedloga Kvinte za organizaciju srpskih izbora za građane koji žive na Kosovu, nakon što je prije toga onemogućeno i glasanje na referendumu.

”Sve je na Kosovu politika - telefonski poziv, oglas za posao na kome ne priznaju diplome, put na more… Sve je politika. A kriza oko registracijskih pločica eklatantan je primjer posljedica loših političkih rješenja”, kaže Marinković te dodaje: “U njezinoj pozadini stoji sama bit bruxelleskog procesa, tj. pitanje hoće li se rješenja postizati kompromisom dviju strana, ili onako kako se čini da je namjera Prištine - da rješenja nameće jednostrano. Izgleda da u Prištini još nisu prihvatili format dijaloga u kome se zahtijeva kompromis, i mislim da to sve više predstavlja problem za međunarodnu zajednicu, prije svega za EU i SAD”.

Nakon svega, vlada Kosova poslije sastanka kosovske predsjednice Vjose Osmani i premijera Albina Kurtija s američkim veleposlanikom Jeffreyem Hovenierom, priopćila je da će provedbu odluke odložiti za mjesec dana. Hovenier je prilikom javnog iznošenja tog zahtjeva naveo da je došlo do nerazumijevanja implikacija koje provedba ove odluke ima.

”Potreban je dijalog kako odlaganje implementacije odluke ne bi ponovno dovelo do napetosti na terenu”, kaže Marinković iz Centra za afirmativne društvene akcije. “Izbor je sužen na odabir: ili daljnji razgovor do rješenja, a na koji pristaju obje strane, ili nestabilnosti i nasilje na terenu, čije se posljedice ne mogu sagledati. Tako pojednostavljeno, uopće nema dileme kako ići dalje - razgovorom i kompromisom”, zaključuje Marinković.

Piše: Milica ANDRIĆ-RAKIĆ
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana