U velikim su vrtovima lijep prizor i samo jedna do dvije kamene gromade na zelenoj podlozi tratine, u kombinaciji s kakvim drvetom. Kamen je odavno postao neizostavan materijal u oblikovanju vrtova, bilo da njime popločavamo staze, gradimo ogradne zidove, ili ga koristimo za podizanje kamenjara. Ako je vrt ravan, nasipanjem zemlje umjetno stvaramo nekoliko terasa, sve kako bi kamenjar izgledao što prirodnije. U velikim je vrtovima prijelaznu zonu prema vrtu preporučljivo izvesti nasipanjem drobljenog kamena ili kamenih oblutaka.

Budući da većina vrsta koje se sade u kamenjaru traži potpuno osunčane položaje, u njegovoj blizini ne bi trebalo biti višeg raslinja koje bi svojom krošnjom moglo činiti sjenu. Kamenje se u tlo postavlja tako da leži na svojoj široj strani te da dvije trećine stijene bude ukopano u tlo. Nikada ga ne smijemo postavljati tako da poput kamenih monolita strši iznad tla. Idealno je koristiti one vrste kamena koje prevladavaju u okolnom području. Vapnenac koji na sebe brzo navuče "patinu" uvijek je idealan izbor. Kako je jako važno da je u kamenjaru tlo dobro propusno, na njegov donji dio postavljamo drenažni sloj od krupnog šljunka, ili krhotina cigle, crijepa i sl. Na taj sloj dolazi sloj tla debljine oko 20 centimetara, nakon čega slijedi razmještanje kamena. Izbor biljaka koje je moguće saditi u kamenjaru doista je velik. Čest je izbor niže crnogorično i zimzeleno grmlje (Pinus mugo, japanski čempres - Chamaecyparis obtusa Nana variegata ili dunjarica - Cotoneaster horizontalis), ili jastučaste trajnice (žednjak - Sedum sp., čuvarkuća - Sempervivum sp., klinčić - Dianthus, babosvilka - Armeria sp., jastučac - Aubrieta). Među kamenjem ima mjesta i za ukrasnu tratinčicu - Bellis perennis, pakujac - Aquilegia vulgaris, puzavu sadarku - Gypsophila repens, ali i lukovičaste vrste poput anemone - Anemone coronaria, tulipana - Tulipa sp., narcisa - Narcissus sp. ili presličice - Muscari sp. Prije nego što počnete sa sadnjom, napravite plan sadnje.



Iako će se u prvo vrijeme činiti kako je u kamenjaru posađeno malo biljaka, imajte na umu kako će se za kratko vrijeme biljke razrasti i potpuno prekriti površinu. Zato ne pretjerujte u njihovu broju. Prije sadnje biljke u posudama razmjestite po prostoru kako biste dobro procijenili idealan smještaj, a tek nakon toga počnite sa sadnjom. Nakon sadnje tlo oko biljke prekrijte šljunkom ili drobljenim kamenom koji će pružiti biljkama zaštitu od isušivanja, a spriječit će i pojavu korova.

Nakon oblikovanja zemljišta i čišćenja od korova postavlja se kamenje. Treba pažljivo odrediti odnos kamena i zemlje, tako da ni jednoga ni drugoga ne bude previše. Ako se stavi više zemlje, postoji opasnost od širenja korova, a ako je previše kamena, biljke nemaju dovoljno prostora i neće napredovati. Kamenje se raspoređuje da djeluje kao da se "odvalilo od stijene", to jest da djeluje što prirodnije. Obično se savjetuje postavljanje iste vrste kamenja, kao i pravljenje kompozicije od sitnijih i krupnijih komada kamena. Veliko i hrapavije kamenje u vrtu djeluje prirodnije od onog sitnijeg te se ono postavlja kao baza na koju se postupno ugrađuju komadi oblika i veličine koji prate estetiku ambijenta. Kamenje se dobro i pažljivo ukopa u zemlju, na temelju svojih veličina, linija i oblika, pazeći da se ide u širu stranu kamena, tako da jedna trećina kamena viri iznad zemlje.