Budući da su vode u krškim područjima ovisnije o količini oborina, ako i dalje ne bude kiše, dostupnost pitke vode mogla bi postati problem i na jugu Hrvatske, gdje je zbog turističke sezone povećana potrošnja vode, upozorili su u utorak iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

U Hrvatskoj su temperature već duže vrijeme visoke, krajem srpnja penjale su se do 39 Celzijevih stupnjeva, no na trenutno hidrološko stanje i vodostaje rijeka znatno utječu manje količine oborina proteklih mjeseci, kažu u DHMZ-u. Dostupnost vode zbog toga bi mogla, osim u Istarskoj županiji (koja je 18. srpnja ograničila potrošnju vode te zabranila zalijevanje javnih i privatnih zelenih površina, upotrebu tuševa na plažama, pranje vozila i javnih površina, ulica i trgova), postati problem i južnije na Jadranu. Uloga krških voda osobito je važna za vodoopskrbu stanovništva, poglavito u predjelima s deficitom vodenih resursa. Vode u kršu, koje pripadaju jadranskom slijevu, ovisnije su o oborinama, pa ako se nastavi razdoblje bez oborina, vjerojatno treba očekivati probleme na tim područjima, posebice zbog turističke sezone i povećane potrošnje vode, rekli su Hini u Službi za hidrološke studije, analize i prognoze DHMZ-a.

Premda su vodostaji rijeka u Hrvatskoj niži od uobičajenih, za sada nisu premašili apsolutne minimume, no očekuje se da će se stagnacija vodostaja rijeka nastaviti u sljedećim danima. "Prema izračunima meteoroloških modela, nema prognoziranih znatnijih oborina u sljedećih tjedan dana, koje bi mogle popraviti trenutnu hidrološku situaciju", poručili su iz DHMZ-a.
Osim rijeka jadranskog slijeva kroz Hrvatsku teku i rijeke crnomorskog slijeva, gdje je situacija nešto bolja. Njemu pripadaju velike rijeke Dunav i Drava, koje manje ovise o lokalnim oborinama. S obzirom na to da izviru izvan Hrvatske, Dunav i Drava reflektiraju hidrološku situaciju svog slijevnog, a ujedno šireg geografskog područja, objašnjava DHMZ.
Za razliku od Dunava i Drave, slijev rijeke Save znatno ovisi i o lokalnim oborinama, s obzirom na to da zauzima gotovo polovinu (43 posto) teritorija Hrvatske.

Za sada je na tim sljevovima manja vjerojatnost pojave hidroloških ekstrema, odnosno minimuma, ocjenjuje DHMZ. Međutim, DHMZ upozorava na utjecaj hidroelektrana na reguliranje protoka, one bi u uvjetima niskih vodostaja trebale osigurati minimalne potrebne protoke u rijekama. Hina