U proteklih 50 godina, od početka 1972. godine do kraja 2021., u prometnim nesrećama na hrvatskim cestama poginule su 42.903 osobe, što je cijeli jedan grad. U istom razdoblju u prometu su ozlijeđene još 878.724 osobe, što je u prosjeku četvrtina hrvatskog stanovništva. Najviše poginulih u 50 godina bilo je 1979. godine, kada je u prometnim nesrećama poginulo 1605 ljudi. To je bila stopa od 34 poginula na sto tisuća stanovnika. Danas je taj broj smanjen na 7,5 poginulih na sto tisuća stanovnika. Broj smrtno stradalih počinje se smanjivati ispod 1000 tek 1992. godine, a još 1991. godine u prometu je poginulo 1020 osoba.

Prema podacima iz Biltena o sigurnosti cestovnog prometa MUP-a, na hrvatskim se cestama u proteklih deset godina, od početka 2012. do kraja 2021. godine, dogodilo 324.548 prometnih nesreća. U njima su nastradale 103.362 osobe: poginulo je 3198 osoba, teško je ozlijeđeno 27.028, a 111.533 osobe ozlijeđene su lakše. U istom razdoblju broj prometnih nesreća s nastradalim osobama smanjio se s 11.773 u 2012. godini na 9146 u 2021. godini (22,3 posto), lakše ozlijeđenih osoba s 12.961 na 9308 (28,2 posto), teško ozlijeđenih osoba s 3049 na 2610 (14,4 posto) i broj poginulih u prometnim nesrećama smanjio se s 393 na 292 poginula, odnosno za 25,7 posto.

U pet slavonskih županija, u deset godina, u prometu je smrtno stradalo 669 osoba. Najviše je poginulo u Osječko-baranjskoj županiji - 230, u Vukovarsko-srijemskoj - 160, Brodsko-posavskoj - 138, Virovitičko-podravskoj - 79, te 62 osobe u Požeško-slavonskoj županiji.

U deset godina porastao je broj registriranih vozača motornih vozila za 108.874, ili 4,8 posto, a broj registriranih motornih vozila za 467 293, ili 25,1 posto. Broj poginulih osoba na sto tisuća vozila smanjio se s 21,1 posto u 2012. godini na 12,5 posto u 2021. godini, a broj poginulih osoba na sto tisuća vozača sa 17,3 posto u 2012. godini na 12,3 posto u 2021. godini. U posljednjih deset godina cestovna mreža kategoriziranih prometnica smanjena je za 4,8 posto, a duljina autocesta povećala se za 12,2 posto.

- Poboljšanje kvalitete prometnica bitno je utjecalo na smanjenje broja prometnih nesreća i njihovih posljedica. Broj poginulih u prometnim nesrećama u posljednjih deset godina pao je s 393 u 2012. godini na 292 u 2021. godini. U 2021. porast je poginulih osoba u odnosu prema prethodnoj godini za 55 osoba, ili 23,2 posto. Iako je posljednjih deset godina poginulih u prometnim nesrećama manje, stanje sigurnosti u prometu još uvijek ne zadovoljava očekivanoj smrtnosti prema Nacionalnom programu sigurnosti cestovnog prometa. Provedbom Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2021. - 2030. nastavlja se težnja poboljšanja sigurnosti prometa na cestama u dostizanju cilja od 50 posto smanjenja broja osoba poginulih u prometnim nesrećama i broja teških prometnih nesreća u cestovnom prometu do 2030. godine. Do 2030. godine trebali bismo se približiti broju od 148 poginulih u prometu. Nažalost, brojem poginulih u 2021. godini Hrvatska se udaljava od tog cilja. Sa stopom poginulih u 2021. godini od 7,5 na sto tisuća stanovnika Hrvatska je pri dnu zemalja Europske unije jer je prosjek Europske unije 4,9 poginulih - ističu iz MUP-a.

Motorizirani cestovni promet jedno je od bitnih obilježja suvremenog razvitka i civilizacije. Mnoge dobrobiti ovog fenomena plaćaju se visokom cijenom nepoželjnog ljudskog stradavanja, a osim individualnih tragedija društvo trpi velike gubitke zbog prometnih nesreća. Prometne nesreće su i golem trošak za društvo. Iako je svaki život neprocjenjiv, materijalna šteta izazvana prometnim nesrećama, prema procjenama stručnjaka za osiguranja i ekonomskih analitičara, prelazi osam milijardi kuna, odnosno 2,3 posto hrvatskog BDP-a, dok su posredni gubici višestruki.

Prometne su nesreće i nadalje ubojica broj jedan mladih ljudi u dobi između 10 i 25 godina u cijelom svijetu, pa i u Hrvatskoj. Najugroženija su djeca, mladi ljudi i druge najugroženije skupine - biciklisti, mopedisti, motociklisti i pješaci. Od ukupnog broja teško ozlijeđenih osoba u prometnim nesrećama oko pet posto osoba ostaju trajni invalidi, što je godišnje više od stotinjak ljudi.