Ekonomija
  I NADALJE BEZ PRAVOG RJEŠENJA GLEDE REGULIRANJA ŠTETE NA USJEVIMA

Zbog divljači baranjski seljaci odlučuju se za atipične kulture, poput maka, lana
Objavljeno 3. kolovoza, 2022.
Josip Đakić predložio je da se pravo na potpore veže uz obvezu osiguranja poljoprivrednih površina

Slavonsko-baranjski poljoprivrednici i nadalje bilježe velike štete od divljači. Bilo ih je i ranije, ali je intenzitet pojačan nakon podizanja ‘‘Orbanove‘‘ žilet-žice na granici između Mađarske i Hrvatske. Prije toga na području uz granicu sa susjednom državom bilo je približno 2000 grla jelenske divljači, a brojka je u međuvremenu narasla na 3500. Tako bar tvrde tamošnji ratari.



- Ovdje živimo već 300 godina. Nitko nas nije uspio otjerati, ali to će učiniti divljač i nebriga države - isticali su prije tri godine, naglašavajući kako znaju da je u tom dijelu Baranje stoljećima bio migrantski put za brojnu divljač, a koji im je ‘‘preko noći‘‘ - zatvoren. Do danas se ništa specijalno nije promijenilo.

- Zbog divljači bio sam prisiljen kupiti više od 24.000 metara engleske elastične mreže. Ogradio sam gotovo 90 posto obradivih površina. I opet dolazi do prodora divljači, ali znatno manje nego ranije - priča Ivo Matijačić, vlasnik jedne od najvećih baranjskih poljoprivrednih tvrtki, Anabbele, a čija je većina površina upravo u sjevernom i sjeveroistočnom dijelu Baranje. Podsjeća na štete od jelenske divljači koje su, samo na kukuruzu, proteklih godina dostizale i do pola milijuna kuna. Tek je dio uspio nadoknaditi, ali nakon dugoročnih sudskih procesa.

- Kada dobiješ sud, slijede pregovori kojima prethodi angažiranje sudskih vještaka, odvjetnika i slično. Manji proizvođači ne usude se kretati u takve mučne i dugoročne procese, jer u konačnici ne znaju kako će oni završiti - priča, nastavljajući kako problem vidi i u lovačkim društvima.

Dio njih, naime, nije spreman na veći odstrel divljači, unatoč gospodarskoj osnovi i dozvolama koje mogu ishoditi. I tako se iz godine u godinu divljač množi, a trpe usjevi. Upravo zbog nemoći pojedini su se seljaci odlučili na proizvodnju za Baranju atipičnih kultura, poput maka i lana, koje jeleni baš i ne ljube.

O provedenim i planiranim aktivnostima Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskog lovačkog saveza, kojima se nastoje prevenirati i ograničiti štete koju čini divljač na poljoprivrednim usjevima i nasadima, raspravljao je i Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora, nastavivši tako svoju tematsku sjednicu.

Nadoknade


- Iako je prošlo 15 mjeseci od naše tematske sjednice, čini se da pomaka po pitanju reguliranja šteta od divljači nema - rekla je predsjednica Odbora Marijana Petir te dodala kako je u tri navrata pisanim putem od Ministarstava poljoprivrede zatražila informaciju o održavanju najavljenog sastanka s Hrvatskim lovačkim savezom na kojem se trebao postići dogovor oko rješenja problema, no odgovor nije stigao.

Marijana Petir istaknula je da su poljoprivrednici u svim dijelovima Hrvatske ogorčeni jer su izloženi velikim štetama od divljači te da ako se problem ne riješi, uskoro ćemo morati donijeti zakon o zaštiti poljoprivrednika. Rekla je da je dobro što je prihvaćen prijedlog Odbora za poljoprivredu kojim se osigurala potpora za nabavu pastira, ograda i drugih zaštitnih sredstava, no istaknula je kako to nije dostatna pomoć, jer se se ni poljoprivrednici, a ni lovci, više ne mogu nositi sa situacijom na terenu te je zbog toga potrebna žurna reakcija. U tom smislu potrebno je razmotriti mogućnosti prilagodbe Zakona o osiguravajućim društvima kojom bi se osigurala adekvatna reakcija osiguravajućih društava na problem nadoknade šteta od divljači, ali i Zakona o lovstvu da se stvore učinkovitiji instrumenti za brže rješavanje ovog problema. Ukazala je i na postojanje razlika u podacima koji su prikazani u Lovno-gospodarskoj osnovi i stvarnog broja divljači u lovištima, a isto se odnosi i na akcijske planove zaštićenih vrsta. "Potrebno je imati točne podatke o broju jedinki, jer je to jedini način za preveniranja štete, a bilo bi dobro koristiti i iskustva drugih država", rekla je Petir te upozorila kako je, iz odgovora koje je Odbor za poljoprivredu zaprimio od hrvatskih županija razvidno da postoje različita postupanja i da ne postoji međusobna komunikacija, koja je itekako potrebna.

Igor Kreitmayer odgovorio je kako postupak utvrđivanja štete od zaštićenih vrsta traje u prosjeku od šest do sedam mjeseci te kako je, s namjerom osiguranja tržišne vrijednosti naknade za štete koju počine zaštićene vrste, u tijeku novelacija (usklađivanje) pravilnika i cjenika. Rekao je i kako za provođenje odstrjela zaštićenih vrsta trebaju biti ispunjeni preduvjeti te kako je važno ulagati u zaštitu stoke gradnjom obora, korištenjem pasa čuvara i električnih pastira. Najavio je održavanje zajedničkog sastanka predstavnika Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog lovačkog saveza.

Institucije


Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Šime Mršić rekao je kako je Ministarstvo u studenome 2021. raspisalo natječaj za sufinanciranje nabave zaštitnih sredstava za sprječavanje šteta od divljači s vrijednošću od dva milijuna kuna, koji iznos je u potpunosti iskorišten. Iste je godine, nastavio je, raspisan i natječaj za sufinanciranje premije police osiguranja za štete od divljači na poljoprivrednim usjevima u iznosu od šest milijuna kuna, od kojih je, zbog kratkog vremenskog roka, iskorišten tek mali dio sredstava. Početkom 2022. godine raspisan je novi natječaj ukupne vrijednosti od četiri milijuna kuna, od kojih su do sada ukupno dodijeljena 2,2 milijuna kuna potpore, a za koji su prijave otvorene do 15. studenoga, ili do iskorištenja svih sredstava. Naglasio je kako ne postoji interes osiguravajućih kuća za kreiranje police osiguranja koja bi pokrivala štetu koju počini divljač, podsjetivši kako je Ministarstvo poljoprivrede donijelo Naredbu o smanjenju brojnog stanja divlje svinje, kojom je osiguran napredak u provođenju izlučenja divljih svinja u lovnoj godini 21./22. za gotovo 30 %, u odnosu na lovnu godinu 18./19. Dodatno, u kontaktu s jedinicama regionalne samouprave, Ministarstvo teži njihovom aktivnijem uključivanju u rješavanje ove problematike. Predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Ivica Budor ustvrdio je kako su lovci iskoristili 30 posto ukupno raspoloživih sredstava kojima je sufinancirana nabava zaštitnih sredstava te kako lovcima od 14,5 milijuna eura namijenjenih sprječavanju afričke svinjske kuge nije osigurana nijedna kuna, premda su bili u obvezi poštivati određene mjere (dezinfekcija osoba i vozila, provođenje nadzora, evidencije). Upozorio je kako ne postoji interes osiguravajućih kuća za police osiguranja kojima bi poljoprivrednici osigurali svoje usjeve i nasade od šteta od divljači, što je potrebno riješiti u dijalogu nadležnih ministarstava, Hrvatskog lovačkog saveza i osiguravajućih kuća.

- Potrebno je pristupiti izmjenama Zakona o lovstvu kojim bi se jasno odredile obveze institucija, poljoprivrednika i lovoovlaštenika. Republika Hrvatska treba jasno odrediti kome divljač pripada i tko za divljač snosi odgovornost, posebice imajući u vidu da se trenutačno isplaćuje novac samo za štete koju divljač prouzroči u prometu - podvukao je. Josip Đakić predložio je da se pravo na potpore u poljoprivredi veže uz obvezu osiguranja poljoprivrednih površina.

Ivica Getto
Mali poljoprivrednici boje se ulaziti u sudske procese zbog straha od njihova ishoda

Problem je to svih država u okruženju
Na velike štete koju divljač čini u Baranji podsjetio je Stipan Šašlin, rekavši kako ove štete inicira i promjena stanišnih uvjeta i smanjenje područja na kojima divljač boravi, a što se posebno očituje u visokim ogradama kojima veliki poljoprivredni proizvođači ograđuju svoje proizvodne površine. Predložio je da bi štete od divljači trebalo isplaćivati po istom modelu kako se isplaćuju štete od zaštićenih vrsta. Da problem šteta od divljači nije samo hrvatski, nego i problem svih država u okruženju ukazao je Siniša Jenkač, istaknuvši kako je potrebno formirati povjerenstvo koje bi na razini regije pratilo migracije divljači i na temelju ovih analiza izradilo protokole postupanja.

Možda ste propustili...

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA BIOENERGENTOM

Tona peleta u godini dana poskupjela je za 100 eura

ZBOG POSKUPLJENJA REPROMATERIJALA RATARI SMANJUJU TROŠKOVE

Sjetva će biti skuplja 50 posto, bojazan je od sijanja tavanuše

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

AMERIČKI FED PONOVNO AGRESIVNO POVEĆAO KAMATNE STOPE

Tečaj eura zaronio na najnižu razinu u 20 godina

2

UDRUGA HRVATSKO SJEME:

Vlastito, ali i dorađeno sjeme može u sjetvu

3

UPITNO POSLOVANJE PETROKEMIJE

Petir: Mineralna gnojiva treba uvrstiti na popis strateških robnih zaliha