Tomografija je pokazala da su ljudi koji su češće razmišljali negativno imali više tau i beta amiloidnih nakupina, lošije pamćenje i značajniji kognitivni pad tijekom četverogodišnjeg razdoblja u odnosu na ljude koji nisu bili pesimisti. Isto je istraživanje pokazalo da su depresivni i anksiozni ljudi bili podložniji izraženijem opadanju kognitivnih sposobnosti u odnosu na ljude koji to nisu, što se poklapa s rezultatima ranije provedenih studija. Ova studija ukazuje na biološku povezanost između ponavljajućeg negativnog razmišljanja i Alzheimerove patologije te liječnicima omogućuje da na precizniji način procijene rizik od razvoja demencije i pomognu pacijentima personaliziranom terapijom. Izmjerena razina tau i amiloidnih proteina nije bila viša kod ljudi koji su otprije patili od depresije i anksioznosti, što dovodi do pretpostavke da su upravo česte negativne misli glavni razlog zbog kojih depresija i anksioznost pridonose obolijevanju od Alzheimerove bolesti. Kod osoba koje u kasnijoj životnoj dobi učestalo razmišljaju na negativan način, može doći do pada kognitivnih funkcija i većeg taloženja dvaju štetnih proteina koji se smatraju odgovornima za razvoj Alzheimerove bolesti. Znanstvenici vjeruju da učestalo negativno razmišljanje može predstavljati novi faktor rizika za razvoj demencije. Znanstvenici su u sklopu studije proučavali negativna razmišljanja o prošlosti i zabrinutost za budućnost na više od 350 ljudi starijih od 55 godina tijekom dvogodišnjeg razdoblja. Važno je istaknuti kako rezultati studije ne znače da će kratkotrajno negativan način razmišljanja prouzročiti razvoj Alzheimerove bolesti. Znanstvenici se slažu da bi metode mentalnog treninga, poput meditacije, mogle pridonijeti promicanju pozitivnog načina razmišljanja, pri čemu se količina negativnih misli smanjuje, a istodobno se poboljšava opće zdravstveno stanje. Ljudi koji na život gledaju s pozitivnog stajališta rjeđe će se razboljeti od kardiovaskularnih bolesti od pesimističnih osoba. J.Kn.