Sladoled sadrži podosta kalorija, ali je istovremeno i vrlo hranljiv jer sadrži dosta vitamina i minerala, pa je sjajan izvor energije koja može zatrebati da izdržite naporan vreo ljetni dan. Ako pojedete previše sladoleda, ta prekomjerna energija pretvorit će se u neželjene kilograme. Zato budite umjereni kada ga jedete. Sladoled apsolutno može naći svoje mjesto u uravnoteženoj prehrani. Prema mišljenju nutricionista, sladoled se može naći na jelovniku jednom do dva puta tjedno, a da pritom ne ugrozi uravnoteženu prehranu. Naravno, valja pripaziti na količinu i vrstu sladoleda. Idealno bi, jasno, bilo dati prednost laganim - light receptima ili, još bolje, hladnim voćnim pripravcima (kao što je sorbeto), koji su mnogo manje kalorični jer imaju u sebi samo šećer; dok su ledene kreme kombinacija kreme i šećera.

Danas se nutricionisti i psiholozi slažu koliko je važno, zbog dugotrajnog pozitivnog učinka, ne zabranjivati, nego naprotiv predlagati široku lepezu mogućnosti (uvijek pritom paziti na količinu) i uvrstiti taj užitak u rang uravnotežene prehrane. Činjenica je da, ako su u našoj prehrani mala zadovoljstva umjerena, onda nema mjesta brizi za liniju i zdravlje, jer nam, na duge pruge, čine više koristi nego štete... Sladoled i sorbeto (hladni voćni pripravak) zapravo nisu nutricionistička katastrofa, dapače, imaju čak i neke svoje dobre strane (kalcij i fosfor u sladoledu, vitamini u sorbetu).

Sto grama ledene kreme sadrži u prosjeku 180 kalorija, od tri do četiri posto proteina, od sedam do osam posto masti i 26 posto ugljikohidrata. Sorbeto pripremljen od voćnog pirea sadrži veliku količinu vitamina C (ako je to voće njime bogato), a kako nema kuhanja, vitamin C ostaje netaknut jer ga zaleđivanje ne uništava. Sorbeto ne sadrži nimalo masti, jedino ugljikohidrate. Ali još uvijek ima manje kalorija nego sladoled. Kuglica sladoleda ili sorbeta teži u prosjeku 30 grama: najvažnije je da ne dodajemo kuglice. I da izaberemo sladoled s najmanjom količinom kreme.

Sladoled i sorbeto veliki su rizik što se tiče higijene, posebice sladoled koji je savršeno pogodno mjesto za razmnožavanje bakterija. I, nažalost, ubrajaju se među česte uzroke otrovanja hranom, posebice ljeti. Ako je kutija sladoleda pokrivena injem, to znači da se proces hlađenja nije poštovao: i takvu kutiju ne treba kupiti. Treba ostati "karakter" i ne kupovati ni sladoled ni sorbeto kod prodavača u pokretnim prodavaonicama na plažama i sličnim mjestima. Nikada ne stavljajte ponovno na led ostatak već omekšanog sladoleda, pa makar bio i jako ukusan.

Komercijalno dostupni sladoledi proizvedeni su na mliječnoj bazi, što je problematično za sve koji su osjetljivi na mliječne proizvode; bilo na laktozu, hormone u mlijeku (posebno u konvencionalno proizvedenom, ne organskom mlijeku) ili na često zanemaren kazein A1.Tipični sastojci sladoleda su mlijeko, šećer, mlijeko ili biljna mast, aroma (a ponekad i boja). Neki proizvodi također uključuju stabilizatore i emulgatore. Stabilizatori se koriste kako bi proizvodi imali duži vijek trajanja, a emulgatori poput žumanjaka koriste se da sladoled bude gladak. Stimulacija mozga pomaže u snižavanju razine stresa i opušta živčani sustav, što vam pruža osjećaj ugode i opuštenosti. Ako imate problema sa snom, bit će vam drago čuti da je sladoled učinkovit u sprečavanju nesanice. Sladoled je bogat vitaminom A, koji je dobar za kožu i vid. Također sadrži i vitamin C koji je učinkovit antioksidans te ima pozitivan učinak na imunološki sustav. Vitamin D također se nalazi u sladoledu, a on jača kosti i smanjuje rizik od nekih teških bolesti. Vitamin E je snažan antioksidans koji može usporiti znakove starenja, a sladoled sadrži i vitamine B6, B12 i K. Što se minerala tiče, sladoled je bogat kalcijem i fosforom. Kalcij jača kosti, a fosfor može spriječiti nagle promjene raspoloženja i ublažiti simptome PMS-a.