U posljednjih godinu dana cijene energenata (uključujući naftne derivate, prirodni plin i električnu energiju) znatno su porasle, pri čemu je cijena prirodnog plina i električne energije na europskoj, a možemo reći i globalnoj, razini porasla i nekoliko puta - podsjeća izv. prof. dr. sc. Danijel Topić s Katedre za elektrane i energetske procese Zavoda za elektroenergetiku FERIT-a, te dodaje:

- Vlada je donijela neke mjere koje su ublažile ovaj poremećaj, što vjerujem da je bilo dobro. Ono što je puno važnije prema mojem mišljenju jest da ni u jednom trenutku nije došlo do prekida opskrbe prirodnim plinom, gorivima ili električnom energijom. Također mislim da je i jedna od važnijih stvari da sljedeće sezone grijanja ne dođe do prekida isporuke prirodnog plina ili električne energije, jer veliki broj građana se grije upravo na prirodni plin te nema alternative ako dođe do prekida isporuke prirodnog plina. Za takve bi građane eventualna alternativa bila grijanje na električnu energiju (grijalicama), što bi opet moglo stvoriti problem u elektroenergetskom sustavu i opskrbi električnom energijom.

Što se tiče cijene prirodnog plina za kućanstava, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) 31. ožujka 2022. donijela je novu Odluku o iznosu tarifnih stavki za javnu uslugu opskrbe, čime je određena cijena plina za krajnje kupce kategorije kućanstvo koji koriste javnu uslugu opskrbe plinom u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 1. travanja 2022. do 31. ožujka 2023. Cijena električne energije za kućanstva je također regulirana cijena te je i ona korigirana (povećana) s 1. travnja 2022., no mislim da je i dalje cijena električne energije na prihvatljivoj razini za kućanstva.

Davati sada neke prognoze vezano uz cijenu energenata za sljedeću sezonu nije nimalo lako i tu će cijenu diktirati tržište. Ono što mene zabrinjava jest da će se, ako dođe do još znatnijeg povećanja cijena energenata na europskom i svjetskom tržištu, to izravno preslikati na cijene prirodnog plina i električne energije koju plaćaju kategorije poduzetništva, što će onda opet imati za posljedicu povećanje cijena ostalih stvari i usluga.

Koliko na evidentnu energetsku krizu dodatno utječe i eskalacija inflacije, koja je već prešla u dvoznamenkastu fazu...?

- Ako se pogleda stopa inflacije prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku u odnosu prema svibnju 2021., može se vidjeti da ona sada iznosi 10,8 %, što je znatno povećanje inflacije u odnosu prema prethodnim godinama, kada je godišnja stopa inflacije bila uglavnom ispod 2 %. Nažalost, u posljednjih godinu dana porast plaća nije pratio inflaciju, i to će imati dodatni negativan utjecaj na energetsku krizu, odnosno na standard naših građana.

Kako u tom i takvom širem kriznom kontekstu graditi energetsku neovisnost, i na koji način? Vidimo da EU poduzima neke "ljetne akcije", pripreme za sigurniju jesen i zimu, odnosno ukrajinski rat ubrzao je donošenje nekih ključnih odluka oko pitanja energetike... Vaš komentar?

- Energetska neovisnost je nešto što se ne postiže preko noći, nego je potreban dugi niz godina strateškog i promišljenog planiranja uz maksimalno iskorištavanje dostupnih resursa. S obzirom na to da se Europska unija okreće prema zelenoj energiji, jedan od ključnih faktora će prema mojem mišljenju biti svakako nove tehnologije. Rat u Ukrajini svakako je pridonio rastu cijena energenata i sigurno će nažalost i dalje znatno pridonositi nestabilnosti cijena energenata s obzirom na to da EU i dalje uvelike ovisi o ruskom plinu. A budući da veliki broj EU građana ovisi o prirodnom plinu, vjerujem da će se o svim odlukama vezanim uz energetiku jako dobro promisliti prije negoli se donesu.

Nedavno je na sastancima čelnika u Rigi reaktivirana Inicijativa triju mora. Što to znači za Hrvatsku, koja je suosnivačica te inicijative, napose u pitanju energetike...? Koliko je u sadašnjoj situaciji važna uloga LNG terminala na Krku? Može li Hrvatska postati novo energetsko čvorište za srednji dio Europe...?

- Mislim da je ova energetska kriza pokazala kako je izgradnja LNG terminala na Krku bila dobar potez i odluka. LNG terminal zasigurno Hrvatskoj daje jaču ulogu na energetskoj karti Europe. Proširenje kapaciteta LNG terminala na Krku, koje je najavljeno u Rigi na sastanku Inicijative triju mora, smatram da bi moglo biti dobar potez jer bi još više ojačalo ulogu Hrvatske na energetskoj karti Europe, ali bi sigurno pridonijelo i energetskoj stabilnosti Hrvatske koja i dalje uvelike ovisi o prirodnom plinu, a tako će zasigurno biti u doglednoj budućnosti. Iako Europska unija u svojoj dugoročnoj Energetskoj i klimatskoj strategiji do 2050. ima za cilj postizanje gospodarstva s neto nultim emisijama CO2 do 2050., vjerujem da će prirodni plin i dalje imati važnu ulogu u energetici i mislim da je ta tranzicija prilika u kojoj se LNG terminal može itekako iskoristiti. Tako se prihodi od LNG terminala tijekom razdoblja energetske tranzicije mogu iskoristiti za planski i dugoročni prijelaz na zelenu energiju, pri čemu mislim da bi trebalo ulagati i u razvoj novih tehnologija, što bi moglo uvelike ojačati hrvatsko gospodarstvo.

Ako pogledamo podatke iz 2019., u EU se oko 20,6 % električne energije proizvelo iz prirodnog plina (u svijetu oko 23,6 %), a ako govorimo o toplinskoj energiji, tada je taj udio veći te iznosi oko 37,7 % (u svijetu oko 40,6 %). Tu bih posebno naglasio da je 89,7 % prirodnog plina uvezeno. Stoga mislim da LNG terminal može pomoći da Hrvatska uzme "svoj dio kolača" u ovoj priči i to pametno iskoristi. Također, za Hrvatsku je izuzetno važno da ima sigurnu opskrbu plinom u cijeloj ovoj energetskoj krizi jer veliki dio građana ovisi o prirodnom plinu (posebice kada govorimo o toplinskoj energiji). Prekid opskrbe plinom (posebice u sezoni grijanja) sigurno bi neki oblik "katastrofe" za hrvatske građane.

Kakva je energetska budućnost Republike Hrvatske, uzimajući u obzir sve sadašnje probleme i mogućnosti njihova rješavanja u kratkoročnom i dugoročnom razdoblju? U jednom intervjuu za Glas Koncila iz listopada prošle godina između ostalog naglasili ste da RH ima potencijala za energetsku neovisnost... Možete li nam to malo šire pojasniti?

- U intervjuu koji sam dao za Glas Koncila u listopadu prošle godine govorio sam o hrvatskom energetskom potencijalu ponajprije misleći na proizvodnju električne energije, s obzirom na to da je moje područje primarno elektroenergetika. U tom sam intervjuu naglasio da je energetski potencijal obnovljivih izvora energije Hrvatske uvelike veći od energetskoga potencijala fosilnih goriva. Kako sam ranije naveo, strategija EU-a je da 2050. godine ima niskougljičnu ekonomiju, odnosno da se energija proizvodi iz obnovljivih izvora energije.

S obzirom na to da Hrvatska ima značajan potencijal u energiji iz obnovljivih izvora energije, na nama je da to pametno iskoristimo. Nije dovoljno samo taj potencijal energetski iskoristiti u smislu da proizvedemo energiju “tuđom” tehnologijom. Tu je prilika da iskorištavanjem tog potencijala ulažemo i u razvoj naše tehnologije te tako uz povećanje vlastite proizvodnje energije razvijamo i tehnologije koje će ojačati i naše gospodarstvo. (D.J.)