Objavljeno 30. lipnja, 2022.
Putin: Odgovorit ćemo na razmještanje kontingenata u Švedsku i Finsku
Švedska i Finska potpisat će u utorak protokol o pristupanju NATO-u, izjavio je u četvrtak u Madridu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, dan nakon što je na samitu donesena politička odluka o pristupanju tih zemalja o Savezu.
Nakon potpisivanja, protokol o pristupanju mora biti ratificiran u svih 30 država članica NATO-a. Stoltenberg je rekao da su na "transformativnom samitu" čelnici NATO-a donijeli dalekosežne odluke o prilagodbi Sjevernoatlantskog saveza za budućnost. Između ostaloga naveo je temeljno preslagivanje snaga za odvraćanje i obranu, odluku o primanju Švedske i Finske, dugoročnu potporu Ukrajini, usvajanje novog Strateškog koncepta za sljedećih deset godina, u kojem su definirani sigurnosni izazovi s kojima se Savez suočava.
Rusija je definirana kao "najveća i izravna prijetnja sigurnosti saveznika i za mir i sigurnost euroatlantskog područja". U Strateškom konceptu prvi put se kao izazov spominje Kina. "Suočavamo se sa sustavnom konkurencijom onih, uključujući Narodnu Republiku Kinu, koji predstavljaju izazov za naše interese, sigurnost i vrijednosti i pokušavaju potkopati međunarodni poredak utemeljen na pravilima", kaže se u zajedničkoj deklaraciji čelnika članica NATO-a. Kao izazovi navedene su i klimatske promjene te nestabilnost izvan NATO-ovih granica koje pridonose neregularnim migracijama i trgovini ljudima, pogotovo na jugu. "Sukob, krhkost i nestabilnost u Africi i na Bliskom istoku izravno utječu na našu sigurnost i sigurnost naših partnera", kaže se u dokumentu.
Čelnici NATO-a najavili su da će pomoći u modernizaciji ukrajinskih oružanih snaga koje herojski brane zemlju. Donesena je odluka o povećanju broja vojnika u visokom stupnju pripravnosti na više od 300.000, koji mogu biti brzo raspoređeni na istočnom krilu Saveza. Trenutačno NATO ima u svojim istočnim članicama oko 40 tisuća stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih skupina. Američki predsjednik Joe Biden najavio je da će SAD promijeniti i pojačati postav svojih snaga u Europi u skladu s prijetnjama koje dolaze iz Rusije i istaknuo da je NATO potrebniji nego ikad dosad.
Ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je kao jedan od razloga za napad na Ukrajinu navodio i želju NATO-a za širenje i na tu zemlju, sada je dobio NATO na granici dugoj 1400 kilometara, koju dijeli s Finskom. Na to je izjavio da će Rusija odgovoriti istom mjerom ako NATO rasporedi trupe i infrastrukturu u Finskoj i Švedskoj nakon što se te zemlje pridruže vojnom savezu predvođenom SAD-om. "Sa Švedskom i Finskom nemamo problema koje imamo s Ukrajinom. Oni se žele pridružiti NATO-u, pa samo naprijed", rekao je Putin. "No moraju shvatiti da prije nije bilo prijetnje, dok sada, ako se tamo razmjeste vojni kontingenti i infrastruktura, mi ćemo morati odgovoriti istom mjerom i stvoriti iste prijetnje za područja s kojih se nama stvaraju prijetnje", rekao je Putin. Rekao je kako je neizbježno da će se odnosi Moskve s Helsinkijem i Stockholmom pogoršati zbog njihova članstva u NATO-u.
Dijana Pavlović
”MILANOVIĆ NA POZICIJI VLADE”
Vlada RH je na svojoj sjednici u četvrtak usvojila prijedlog odluke o pokretanju postupka za sklapanje protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Finske i Švedske NATO-u. Premijer Andrej Plenković osvrnuo se i na odluku na samitu NATO-a o davanju zelenog svjetla za švedsko i finsko članstvo u NATO-u. Kazao je da mu je drago što je pozicija Vlade “očito postala i pozicija predsjednika (Zorana Milanovića)” koji je dugo govorio da je potrebno blokirati švedski i finski zahtjev za članstvom u NATO-u dok se ne izmijeni izborni zakon u BiH. Desni dio saborske oporbe bio je u četvrtak kritičniji prema ublažavanju retorike predsjednika Milanovića o ulasku Finske i Švedske u NATO od lijevog dijela oporbe, koja je bila suzdržanija u komentarima. Dok desni dio oporbe smatra da je predsjednik Milanović davao lažnu nadu Hrvatima u Bosni i Hercegovini i poigravao se njihovim osjećajima, lijevi dio oporbe tumači da je predsjednik očito shvatio geopolitičke okolnosti i da više nema smisla spominjati blokadu Finske i Švedske.