Vijeće Europske unije pokrenulo je postupak donošenja odluke o primanju Hrvatske u šengensko područje, zatraživši od Europskog parlamenta mišljenje koje je potrebno za konačnu odluku, doznaje se iz diplomatskih izvora. Procedura odlučivanja o ovom pitanju predviđa da se prije konačne odluke Vijeća EU-a zatraži i mišljenje Europskog parlamenta.

To mišljenje za Vijeće nije obvezujuće, ali predstavlja proceduralni korak koji se ne može zaobići. Odluka je o pokretanju postupka donesena na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper), koji čine veleposlanici država članica EU-a. Nacrt odluke o "punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj" poslan je u Europski parlament uz popratno pismo predsjednici Parlamenta Roberti Metsoli. "Zadovoljstvo mi je izvijestiti vas da je Vijeće 29. lipnja 2022. odlučilo konzultirati Europski parlament o nacrtu odluke Vijeće o punoj provedbi šengenske pravne stečevine u Republici Hrvatskoj. Vijeće bi bilo zahvalno ako bi Europski parlament mogao što prije dostaviti svoje mišljenje", kaže se u pismu.

Nakon što nacrt odluke stigne u Parlament, Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove imenovat će izvjestitelja koji će biti zadužen za izradu prijedloga mišljenja. Nakon što Odbor usvoji mišljenje, upućuje ga na daljnje usvajanje, na plenarnu sjednicu Europskog parlamenta. Očekuje se da će Parlament izglasati konačno mišljenje na jednoj od dvije plenarne sjednice koje su predviđene u listopadu. Time se stječu uvjeti da Vijeće donese konačnu odluku za koju je potreban konsenzus 22 članice šengenskog prostora, koje su članice EU-a. Šengenski prostor sada uključuje 26 država, a četiri od njih nisu članice EU-a - Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska, koje nemaju pravo glasa. Očekuje se da bi odluka Vijeća o ulasku Hrvatske 1. siječnja sljedeće godine mogla biti donesena najesen. Ne bude li nepredviđenih prepreka, Hrvatska bi tako u desetoj godini svoga članstva u EU-u postala istodobno članicom šengenskog prostora i eurozone, dviju najtješnjih integracija koje čine jezgru cijele Unije.

Paralelno s tim, doznaje se i kako je Vijeće EU-a predložilo da se od 1. siječnja 2023. ukinu granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, a od 26. ožujka u zračnim lukama. Za različite datume za ukidanje kontrola u zračnom prometu postoje tehnički razlozi. U zračnim lukama u zemljama šengenskog prostora potrebno je promijeniti izlaze (gates) za zrakoplove koje dolaze i odlaze iz Hrvatske, kako bi se putnici razdvojili, odnosno uputili na izlaze bez graničnih kontrola. Isto treba napraviti i u hrvatskim zračnim lukama. To se uvijek radi prilikom sezonskog pomicanja sata. Prvi takav datum u ovom slučaju je posljednja nedjelja u ožujku sljedeće godine, to jest 26. ožujka. U prijedlogu nacrta odluke o "punoj primjeni šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj" koji je poslan u Europski parlament, kaže se također da se od 1. siječnja 2023. ukidaju sva ograničenja za korištenje Schengenskog informacijskog sustava (SIS).

Podsjetimo, glavni ravnatelj policije Nikola Milina izjavio je u nedjelju da je Hrvatska potpuno spremna za primjenu šengenske pravne stečevine, a dok se čeka odluka o pristupanju tom području zajedno s drugima radi na implementaciji novih velikih informacijskih sustava. Slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio je pak prošlog vikenda kako "nije za to" da Slovenija priznanjem arbitraže, iz koje je Hrvatska izašla 2017. zbog njene kompromitacije, uvjetuje ulazak Hrvatske u Schengen i OECD. On je istaknuo da je daljnje integriranje Hrvatske u središnji dio EU-a korisno i za samu Sloveniju, te "ćemo lakše na kraju doći i do rješenja koje se tiče granice".

Prema procjenama Sindikata policije Hrvatske, nakon ulaska u Schengen na unutarnjim granicama prema EU-u prestalo bi raditi do 1000 osoba, za koje drži da će ih resorno ministarstvo moći prilično "bezbolno" zaposliti na radnim mjestima u policijskim upravama odnosno postajama.