Želite prestati pušiti, a ne znate kako? Prijavite se u Školu nepušenja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije! Program je sastavljen od tri tjedna edukativnih radionica, dva puta tjedno, i tri tjedna interaktivnih radionica, jednom tjedno, a sljedeća su dva mjeseca sastanci preko online platforme prema dogovoru.

Prijave zainteresiraih primaju na e-mail adresu ovisnost.zzjz@gmail.com ili na telefonski broj 031/304 455 (svakim radnim danom prijepodne). Školu nepušenja vode Ksenija Bojanić, dr. med., specijalistica javnog zdravstva, i Vlatko Rotim, dr. med., specijalist psihijatar. Broj je polaznika ograničen.

Dakle, jedan bi telefonski poziv ili mail mogao promijeniti vaš život nabolje i unaprijediti vaše zdravlje. Posljednjeg je dana svibnja i ove godine obilježen Svjetski dan nepušenja, koji su države članice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) utemeljile još 1987. kako bi skrenule pozornost na globalnu epidemiju pušenja, te smrt i bolesti koje se mogu spriječiti.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da duhan ubija gotovo 50 % osoba koje ga upotrebljavaju. Svake godine duhan ubije oko 8.000.000 ljudi (1 osobu svakih 6 sekundi), od kojih je oko 7.000.000 pušača i bivših pušača, a više od 1.200.000 pasivnih pušača. Jedna od deset smrti odraslih osoba može se povezati s izravnom ili neizravnom izloženošću duhanskom dimu.

U Hrvatskoj je najmanje svaka treća odrasla osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire više od 9000 ljudi, što je gotovo svaka peta umrla osoba. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u Hrvatskoj puši 39 % muškaraca i 36 % žena starijih od 16 godina, a predviđa se da će udio žena koje puše rasti do 38 % 2025. godine. Po prosječnom broju cigareta popušenih u danu hrvatski su pušači u svjetskom vrhu. Neslavan rekord! Najviše pušača počinje pušiti još u osnovnoj školi i zabrinjava podatak da oko 50 % učenika osnovnih škola puši.

Na mrežnim stranicama županijskog NZJZ-a doc. prim. dr. sc. Senka Samardžić, dr. med., specijalistica javnog zdravstva, podsjeća da je pušenje duhana glavni uzrok raka pluća, odgovorno za više od dvije trećine smrti od raka pluća u svijetu. Izloženost dima u kući ili na radnom mjestu također povećava rizik od raka pluća. Prestanak pušenja može smanjiti rizik od raka pluća: nakon deset godina od prestanka pušenja rizik od raka pluća pada na oko polovinu rizika pušača. U Hrvatskoj je 2018. godine zabilježeno 3242 (2244 muškarca i 998 žena) novooboljelih od raka pluća, a u Osječko-baranjskoj županiji 187 (126 muškaraca i 61 žena). Od posljedica te teške bolesti u 2019. godini umrle su 2874 (2006 muškaraca i 868 žena) osobe u Hrvatskoj i 218 (159 muškaraca i 59 žena) u Osječko-baranjskoj županiji.

Također, pušenje duhana vodeći je uzrok kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB), stanja u kojem nakupljanje gnojne sluzi u plućima rezultira bolnim kašljem i problemima disanja. Rizik od razvoja KOPB-a posebno je visok među pojedincima koji počinju pušiti u ranoj dobi, jer duhanski dim znatno usporava razvoj pluća. Duhan također pogoršava astmu, koja ograničava aktivnost i pridonosi invalidnosti. Rani je prestanak pušenja najučinkovitiji tretman za usporavanje napredovanja KOPB-a i poboljšanje simptoma astme.

Dojenčad koja je izložena duhanskom dimu često ima smanjeni rast i smanjenu funkciju pluća. Mala djeca izložena pasivnom pušenju izložena su riziku od pojave i pogoršanja astme, upale pluća i bronhitisa te čestih infekcija donjih dišnih putova. Tuberkuloza pak oštećuje pluća i smanjuje plućnu funkciju, što se dodatno pogoršava pušenjem duhana. Kemijske komponente duhanskog dima mogu potaknuti latentne infekcije tuberkulozom, kojima je zaražena četvrtina svih ljudi. Aktivna tuberkuloza, popraćena štetnim učincima pušenja na zdravlje pluća, znatno povećava rizik od invaliditeta i smrti od respiratornog zatajenja.

Na kraju, duhanski je dim vrlo opasan oblik onečišćenja zraka u zatvorenom prostoru: sadržava više od 7000 kemikalija, od kojih je za 69 poznato da prouzročuju rak. Iako dim može biti nevidljiv i bez mirisa, može se zadržati u zraku do pet sati, produžavajući izlaganje riziku od raka pluća, kroničnih bolesti dišnog sustava i smanjene funkcije pluća.