Svijet
SAMIT U JEKU NAJVEĆE SIGURNOSNE KRIZE U EUROPI

U visokoj pripravnosti više od 300.000 vojnika NATO-a
Objavljeno 28. lipnja, 2022.
Čelnici Saveza usvojit će novi strateški koncept za sljedećih deset godina

NATO će na svom samitu u Madridu, od 28. do 30. lipnja, povećati broj vojnika na visokom stupnju pripravnosti na više od 300.000, rekao je glavni tajnik tog saveza Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare u Bruxellesu govoreći o transformaciji NATO-ovih snaga za odgovor. Očekuju se odluke o jačanju obrane i odvraćanja te o dugotrajnoj potpori Ukrajini.



Jačanje istočnog krila


Naime, ovoga tjedna u Madridu se okupljaju čelnici 30 država članica NATO-a na sastanku na kojem bi mogle biti donesene povijesne odluke. Trenutačno NATO u svojim istočnim članicama ima oko 40 tisuća stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih skupina. Čelnici Saveza donijet će odluku o povećanju nekih od tih borbenih skupina na razinu brigada. Samit će se održati tijekom najveće sigurnosne krize u Europi od kraja Drugog svjetskog rata, izazvane ruskom invazijom na Ukrajinu, koja je stubokom promijenila ustaljeni poredak. Predviđen je i dolazak na samit ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija, koji od početka ruske agresije, 24. veljače, nije odjenuo civilno odijelo. Na dnevnom redu samita je pitanje kako ruska brutalna agresija na Ukrajinu i nova sigurnosna realnost u Europi utječu na pristup NATO-a obrani i odvraćanju. Visoko na popisu prioriteta je i rastući utjecaj Kine i sigurnosne posljedice klimatskih promjena, zatim druge prijetnje, terorizam i nestabilnost u Sjevernoj Africi i Sahelu.

Čelnici NATO-a usvojit će na samitu novi strateški koncept za sljedećih deset godina, u kojem će se definirati sigurnosni izazovi s kojima se Savez suočava i dati obrisi političkih i vojnih zadaća koje NATO treba provesti za njihovo rješavanje. NATO revidira i dopunjuje svoje strateške koncepte približno svakih deset godina s obzirom na promjene u globalnom sigurnosnom okruženju. Jedna od važnijih odluka koja se očekuje i oko čijih elemenata još nema potpune suglasnosti članica jest ona koja se odnosi na povećanje zajedničkih troškova. Do sada je zajednički proračun NATO-a bio vrlo malen, simboličan, namijenjen za pokrivanje troškova administrativnog osoblja. Ideja je da se to sada postupno povećava tako da zapovjedna struktura ima viša sredstava i da NATO ne ovisi posve o dobroj volji članica. Svi se slažu da se zajednički proračun poveća, ali ne i oko toga za koliko ga treba povećati. SAD i istočnoeuropske članice žele veliko i znatno povećanje, a zapadnoeuropske manje, na temelju konkretnih programa, da se vidi na što će se novac trošiti.

Postoje razlike među članicama i oko jačanja postava na istoku Saveza, u baltičkim državama i Poljskoj, koje bi sada trebale biti ono što je bila zapadna Njemačka tijekom Hladnog rata. Tu postoje dvije ideje - jedna da se na istoku uspostave zapovjedna mjesta, izgradi infrastruktura, razmjeste zalihe streljiva i opreme tako da dodatne snage mogu brzo doći i odmah postati operativne, a druga da se pojača stalni postav. Najvjerojatniji je kompromis i kombinacija tih pristupa.

Rusija bila partner


U posljednjem strateškom konceptu, iz 2010., Rusija je bila definirana kao strateški partner NATO-a. "To neće biti slučaj u novom strateškom konceptu. Očekujem da će saveznici jasno izreći da je Rusija izravna prijetnja našoj sigurnosti, našim vrijednostima, međunarodnom poretku utemeljenom na pravilima", rekao je Stoltenberg. Prvi put će se u tom konceptu spomenuti i Kina, i izazovi koje Peking postavlja pred članice NATO-a. Još uvijek je nejasno hoće li se riješiti pitanje turske blokade za primanje Finske i Švedske u NATO. Stoltenberg kaže da se na tome intenzivno radi, da će biti sastanaka i u Madridu, ali kako "ne može obećati ukidanje blokade". I hrvatski predsjednik Zoran Milanović bio je za uvjetovanje ulaska Finske i Švedske promjenom izbornog zakona u BiH, pa potom malo reterirao, a Vlada i premijer Andrej Plenković rekli su da bi to bilo nepravedno jer "jedno s drugim nema nikakve veze".

Samit počinje večerom sa španjolskim kraljem Filipom VI. u utorak, a dan poslije održat će se radni sastanci čelnika država, a paralelno i sastanci ministara obrane i ministara vanjskih poslova. Ministri obrane tijekom radne večere razgovarat će o zapadnom Balkanu, a ministri vanjskih poslova o zemljama Sahela. U hrvatskom izaslanstvu neće biti ni ministra vanjskih poslova ni ministra obrane.

Igor Bošnjak
ERDOGAN S ČELNICIMA FINSKE I ŠVEDSKE
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sastaje se u utorak u Madridu, na početku samita NATO-a, s finskim predsjednikom Saulijem Niinistom i švedskom premijerkom Magdalenom Andersson kako bi razgovarali o kandidaturi dviju zemalja za članstvo u NATO-u, koje Ankara trenutno blokira. Taj prvi susret na visokoj razini održat će se u nazočnosti glavnog tajnika Saveza Jensa Stoltenberga, objavilo je finsko predsjedništvo na Twitteru. Već za ponedjeljak su u sjedištu NATO-a u Bruxellesu bili predviđeni novi “pregovori” o deblokadi turskog veta, priopćili su. I švedska premijerka Andersson je u ponedjeljak trebala stići u Bruxelles na sastanak sa Stoltenbergom uoči samita. U subotu je telefonski razgovarala s Erdoganom, no, kako tvrdi Ankara, tom prilikom nije došlo ni do kakvog pomaka u stajalištima dviju strana.

Samit se održava na 40. obljetnicu članstva Španjolske, koja je u NATO ušla 1982. kao 16. članica

Možda ste propustili...

UBODEN JE U GLAVU, VRAT I TORZO TIJEKOM PREDAVANJA U NEW YORKU

Salman Rushdie na respiratoru, vjerojatno će ostati bez jednog oka

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

UBODEN JE U GLAVU, VRAT I TORZO TIJEKOM PREDAVANJA U NEW YORKU

Salman Rushdie na respiratoru, vjerojatno će ostati bez jednog oka

2

GODINAMA IZBJEGAVAO IMENOVATI SUCE USTAVNOG SUDA

SAD je prozvao HDZ BiH i Čavaru

3

ODREKLE SE TRADICIONALNE NEUTRALNOSTI ZBOG RUSKE INVAZIJE NA UKRAJINU

Macron potpisao ratifikaciju pristupanja Finske i Švedske NATO-u