Objavljeno 27. lipnja, 2022.
HGK vjeruje da će se pronaći sredstva za namirenje razlika u cijeni i da neće biti zaustavljanja projekata
Zaključke koje je Vlada predstavila radi ublažavanja posljedica globalnih poremećaja na tržištima građevnog materijala i proizvoda dobro su prihvatili u građevinskom sektoru jer to vide slamkom spasa za vlastitu likvidnost, opstanak na tržištu i nastavak projekata. Posljednjih godinu i pol dana cijene građevnog materijala i energenata znatno su porasle, što je izvođače radova dovelo u nezavidnu situaciju, a u pitanje je došao i opstanak velikih tvrtki.
Upitni projekti
Zbog velikog nerazmjera cijena materijala i energenata sada i u vrijeme ugovaranja radova u pitanje je dovedena provedba i dovršetak svih većih projekata ugovorenih u postupcima javne nabave, kao i poticanje ugovaranja novih projekata. Upravo zbog nesigurnosti konačne isplativosti ispunjenja ugovora primijećeno je smanjenje broja ponuda u postupcima javne nabave, kao i povećanje broja raskida postojećih ugovora, što je nagnalo Vladu na donošenje tih mjera. Njima su ugovaratelji pozvani da se obrate naručiteljima radova sa zahtjevom za isplatu razlike u cijeni, a naručitelji javne nabave pozvani su na utvrđivanje činjenica jesu li se ugovorene cijene promijenile toliko da će biti više od deset posto. "Mjera je dobra jer poziva sve investitore da nam priznaju razlike u cijeni koje su se ostvarile poskupljenjem građevnog materijala i poremećajem na tržištu", tvrdi Zoran Škorić, predsjednik Uprave građevinske tvrtke Osijek-Koteks, koja na području Osijeka i Osječko-baranjske županije radi u nizu kapitalnih projekata, čiji su investitori Grad, Hrvatske ceste, Osječko-baranjska županija, HAC... Škorić naglašava da je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine dalo naputke na koji način provesti zaključke. "Dobro je što se to pokrenulo, situacija je takva da se ljude koji će to na terenu provoditi u ime investitora ohrabri kako bi se što prije moglo krenuti u primjenu mjera, odnosno da građevinari mogu što prije naplatiti razliku. Za nas je to velik problem koji nam utječe na likvidnost i više nismo u mogućnosti podnijeti takav rast cijena materijala jer su do sada sva poskupljenja bila svaljena na leđa izvođača radova", objašnjava Škorić.
Na upit koliko bi konkretno cijena nekog projekta bila viša pri ugovaranju danas nego prije godinu dana, Škorić kaže kako je uvjeren da je to više od deset posto. "Primjerice, vrijednost radova na Copacabani, da se danas ugovara posao, bila bi sigurno 30 posto viša nego u trenutku preuzimanja radova. Neki su elementi poskupjeli i više od 100 posto, neki deset posto, a neki i nisu poskupjeli, ali, prema mom mišljenju, ukupan je porast oko 30 posto u odnosu prema razdoblju prije šest mjeseci. Ovo je samo procjena na osnovi činjenice da je željezo u ovom razdoblju poskupjelo dvostruko, drvo više od 150 posto", pojašnjava Škorić, dodajući da bi trebalo brzo reagirati, aneksirati ugovore kako bi se bar djelomično nadoknadila razlika za do sada izvedene radove.
Smatra važnim što se u zaključku navodi da bi se razlika u cijeni obračunavala mjesečno. "Mi smo dogovarali poslove na osnovi onoga što se događalo na tržištu posljednjih 15 - 20 godina, kada nije bilo tako enormnih poskupljenja. Takve su klizne skale bile ugovarane, ali one ne mogu pratiti ovaj rast cijena, koji je za nas elementarna nepogoda", tvrdi šef Osijek-Koteksa.
Poseban fond
Znatan doprinos rješavanju ovog problema daje i HGK formirajući indekse cijena građevnog materijala od listopada 2020. do danas. "Prvotno je zbog situacije oko pandemije došlo do većeg skoka cijene čelika, zbog zastoja u globalnom lancu vrijednosti, i to najviše u segmentu prijevoza i proizvodnje. Dio proizvođača ističe da su mu sve sirovine poskupjele. Primjerice, u jednom trenutku sirovine poput polipropilena i polietilena porasle su i do 100 posto. U ovom trenutku znatan faktor je situacija u Ukrajini i velik broj sirovina koje dolaze iz te zemlje, kao i skok cijene plina", tvrdi Mirjana Čagalj, savjetnica predsjednika HGK-a za graditeljstvo i promet. Vjeruje da će se pronaći sredstva za namirenje razlika u cijeni materijala i da neće doći do zaustavljanja projekata. "U pitanju problema oko sufinanciranja projekata EU-a, prijedlog HGK-a je formiranje posebnog fonda iz sredstava EU-a iz kojeg bi bilo moguće financirati upravo priznavanje porasta cijena. Drugi način su kreditne linije za prekoračeni dio sredstava s malom kamatom", poručuje Čagalj, napominjući da investitori već sada moraju procijeniti koliki će biti trošak te naći sredstva ili se odreći nekih investicija.
Osječko-baranjska županija lani je započela dva kapitalna projekta, Regionalni distribucijski centar i Gospodarski centar, ali i niz manjih građevinskih projekata. Na upit kako će se ovaj zaključak Vlade odraziti na te projekte kažu da se poremećaji na tržištu odražavaju i na kapitalne projekte u OBŽ-u. "Kako je rast cijena i dalje prisutan, konačne prognoze gotovo su nepredvidljive, no nužno je poduzimanje koraka kojima se ublažava trenutno stanje te omogućava nesmetani nastavak svih započetih i planiranih projekta, što je naš temeljni cilj. Naime, realizacijom ovih projekata stvaraju se preduvjeti za novi kvalitetan iskorak u ukupnom razvoju gospodarstva", kažu u Županiji.
Tomislav Prusina
POSKUPLJENJA VEĆA I OD 150 POSTO
Velik porast cijena građevnog materijala i proizvoda stvorio je ozbiljne probleme na tržištu, zbog čega se javila bojazan da će se usporiti realizacija dijela velikih infrastrukturnih projekata zbog nepriznavanja povećanja troška po cijenama pojedinih materijala, nego samo za cijeli iznos ugovora. HGK je uspostavio metodologiju i indekse kretanja veleprodajnih cijena građevnog materijala i, kako se navodi, upravo će ti indeksi omogućiti naručiteljima provedbu postupaka priznanja razlike u cijeni. Referentnim datumom određen je listopad 2020. godine, kada i počinje nagli porast cijena građevnog materijala. Cijena plina je, prema tim indeksima, najviše porasla, i to u ožujku ove godine za gotovo 450 posto u odnosu prema listopadu 2020. Električna energija je u istom razdoblju porasla za 107 posto, a dizelska goriva za 58 posto. Cijena armaturnih mreža i šipki od listopada je narasla za 144 posto, inoks-lim za 167 posto, beton 22 posto, cement 31 posto, a drvene grede 75 posto. U proteklih 20 mjeseci cijena profila za suhu gradnju porasla je za 85 posto, gips-kartonskih ploča 45 posto, krovne ljepenke za 45 posto, a opeka za nosive zidove za 37 posto. Cijena vodiča skočila je za 67 posto, XPS stirodura 28 posto, vodovodnih cijevi za 65 posto, a kanalizacijskih cijevi 77 posto. Na Frankfurtskoj burzi cijena aluminija u listopadu 2020. iznosila je 1850 eura po toni, a najvišu cijenu dosegnuo je u ožujku ove godine, kada je za tonu aluminija trebalo izdvojiti 3562 eura, što je dvostruko više nego na početku krize. Trenutačno je tona aluminija na Frankfurtskoj burzi 2793 eura. Cijene željeza i čelika, prema austrijskim statistikama, porasle su u siječnju ove godine za više od 70 posto u odnosu prema listopadu 2020. Armaturom se u listopadu 2020. na Londonskoj burzi trgovalo za 460 američkih dolara po toni, a u ožujku 2022. dostigla je cijenu od 929 dolara, odnosno dvostruko višu. U svibnju ove godine tona armature na toj burzi iznosila je 771 dolar.
SVAKODNEVNO PRAĆENJE SITUACIJE
”Unatoč poremećajima na tržištima građevnog materijala, proizvoda i usluga, realizacija kapitalnih projekata na području Osječko-baranjske županije trenutno se odvija uglavnom prema planiranoj i ugovorenoj dinamici, a ‘u hodu’ se rješavaju novonastali problemi”, ističu u Osječko-baranjskoj županiji. Napominju također kako se svakodnevno prate aktualna kretanja na tržištu i nastoji predvidjeti eventualne nove probleme, a razmatra se niz opcija kojima se osigurava prevladavanje aktualnih i eventualnih novih teškoća. “Među opcijama razmatraju se tako i mogućnosti dodatnih racionalizacija troškova, angažiranja proračunskih sredstava i kreditiranja. Dakako, s osobitom pozornosti i očekivanjima razmatraju se mogućnosti koje donose prijedlozi mjera i aktivnosti s nacionalne razine, ali i razine Europske unije”, navode iz OBŽ-a.
Zoran Škorić
predsjednik Uprave Osijek-Koteksa
CIJENE SE STALNO MIJENJAJU
Zoran Škorić otvorio je još jedan problem u Hrvatskoj, a to je što javna nabava ponekad traje i po godinu dana. “Mi imamo nepromijenjenu cijenu od dana kada smo dali ponudu do početka radova iako nekada prođe i godinu dana”, naglašava Škorić, uvjeren kako za sada nema naznaka da nekog materijala neće biti na tržištu. “Ali cijene se mijenjaju gotovo iz sata u sat, tako da materijal ne možete kupiti ni po avansnim cijenama. Naručimo robu i tek kada ona dođe, saznaš po kojoj si ju cijeni kupio i koliko ćeš je platiti. Dakle, roba se može dobiti, ali po cijeni koja je na dan isporuke”, zaključuje čelnik Osijek-Koteksa.