Proteklog vikenda održan je festival ReArt, u organizaciji istoimene udruge za umjetnost i stvaralaštvo. Ove godine tema festivala bila je "Knjiga o džungli", britanskog književnika Rudyarda Kiplinga, koja je mnogima svojim čarobnim svijetom uljepšala djetinjstvo. Glavnina događaja bila je na livadi ispred Tvrđe.

Duž staze koja spaja Gornji grad, Tvrđu i Donji grad, u "dvorištu" nekadašnje k. und. k. vojarne u Ulici Kamila Firingera 3, u kojoj Udruga Slama ima svoje prostorije, vidjeli smo cijeli niz štandova na kojima su nuđeni različiti uporabni predmeti osebujna dizajna. Riječ je o rukotvorinama koje su mahom plod rada hobista, ali i ozbiljnih obrtnika, pa čak i profesionalnih likovnih umjetnika. Mnogi su došli izlagati na ReArtu iz drugih dijelova Slavonije, ali i Hrvatske.

Susreli smo umjetnicu iz Vijetnama i hrvatsku snahu iz Varaždina Lucy, koja nam je pokazala tradicijske stožaste šešire od rižinih vlakana kakvi se nose u njezinoj domovini. Najveseliji lik bila je Baka Seka iz Slakovaca, kako sebe naziva profesor povijesti umjetnosti iz jedne osječke gimnazije, odjeven u žensku odjeću kakvu muškarci u Slavoniji nose samo u vrijeme maškara i na ponekom ljetnom festivalu. Tomislav Livaja upoznao nas je sa svojim crtežima u kojima se poigrava s tradicijskim motivima. Vidjeli smo tako "Mona Lizu" i "Seka Lizu" i devedesetdevet drugih čuda. Nama su se posebno svidjele krpene torbe s natpisima "torba versača", "torba za kruv", "torba bez najlonna" (dva su n!), "torba pomodna" i "torba za u dućan". Sličan koncept razvio je akademski slikar sa susjednog štanda, također odjeven u šokačku nošnju, ali ovaj put mušku. Riječ je o Mislavu Lešiću Đurakovu iz Bošnjaka, koji se također rado poigrava na temu tradicije, nudeći šokačke motive, ili "starovirske", kako će sam reći, u nekom novom kontekstu.

- Na mojim grafikama, koje nailaze na dobar odjek kod publike, susreću se tradicija s estetikom psihodelije ili secesije. Bavim se time već pet godina, a radio sam u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Bošnjacima, Županji i drugdje - objašnjava Lešić.

Na štandu bogatom različitim rekontekstualiziranim memorabilijama koje mirišu na predmodernu baštinu šokačkog sela, vidjeli smo i crteže koji oponašaju nekadašnje "zidnjake", ili "kuvarice". To su bile one platnene vezene duhovite poruke na zidovima kuća naših baka i strina. Tu su i plakati njegovih izložbi, poput one iz veljače ove godine koja je nosila naziv "Realizam ćoravog sokaka. Izložba suvremene šokačke avangarde".

Kako nam je rekla Valentina Grubačević, organizatorica festivala, ove godine nastupilo je 28 različitih izlagača. Subota navečer bila je rezervirana za glazbu, a najveću pozornost odnijela je skupina Šumski. Trodnevni je program zaključen u nedjelju, s još nekoliko zanimljivih izložbi, radionica i predavanja. D.Celing