Nedostaje Klavocina, teško se dolazi do Betaklava, općenito sve teže je do određenih antibotika u Osijeku, upozorili su nas naši naši čitatelji, posebice roditelji male djece, istaknuvši kako su ih iz ljekarni vraćali njihovim pedijatrima i obiteljskim liječnicima s popisom antibiotika kojih nema na raspolaganju i uputu da zatraže drugi lijek. Kako doznajemo, u ovom trenutku doista postoji određena problematika u dostupnosti pojedinih lijekova, a Osijek nije iznimka, odnosno slična je situacija u cijeloj zemlji.

U Ljekarnama Srce, koje čine mrežu ljekarni čiji je osnivač Osječko-baranjska županija, na naš upit odgovorili su u tijeku "defektura" (u ljekarništvu je to izraz za opskrbljivanje, dopunjavanje) veledrogerija, ali kako oni još uvijek raspolažu određenim količinama. Odnosno, "u zadnja četiri tjedna na tržištu Republike Hrvatske došlo je do defekture pojedinih antibiotika sastava amoksicilin+klavulanska kiselina (Klavocin tbl., Augmentin tbl., Betaklav tbl., Klavax bid tbl., Klavobel tbl., Klavophar tbl. itd.). "Međutim, iako povremeno, uspijevali smo putem veledrogerija naručiti antibiotike kombinacije penicilina i inhibitora beta laktamaze u naše poslovnice te smo još uvijek u mogućnosti opskrbiti naše pacijente istima", izvijestili su nas iz Ljekarni Srce.

"Antibiotika ima, samo je problem što su pacijenti naviknuti upotrebljavati uvijek antibiotike istog naziva te nisu voljni uzeti neke druge, ‘paralelne‘", kaže nam osoba kojoj je ova tematika bliska, ali poštujući hijerarhiju davanja izjava unutar tvrtke, molila je za anonimnost.

Inače, hrvatski su građani poznati kao veliki konzumenti antibiotika. Ipak, kao i u ostatku Europe, zadnjih godina ta krivulja bilježi silaznu putanju. Prema dostupnim informacijama potrošnja svih lijekova, pa tako i antibiotika, izražava se putem definirane dnevne doze (DDD) koja predstavlja prosječnu dozu održavanja lijeka kod njegove glavne indikacije u odraslog bolesnika. U prosječnoj bolničkoj potrošnji antibiotika (za sustavnu primjenu) prikazanoj kao DDD na tisuću stanovnika po danu u Hrvatskoj (1,80) smo malo iznad prosjeka EU-a (1,79), ali zato u izvanbolničkoj potrošnji antibiotika sa 17,00 DDD/1000/dan smo ispod EU prosjeka (18,4). Gotovo polovina antibiotika kućne primjene prema ATK klasifikaciji su beta-laktamski penicilini.

Prema dostupnim podacima HALMED-a za 2020. godinu, stanovnici Osječko-baranjske županije za lijekove su potrošili 296 tisuća kuna. D.Kuštro